Aktualni slučajevi Zelenog telefona

Na ovoj stranici upoznajte se s najnovijim slučajevima Zelenog telefona. Svaki tjedan objaviti ćemo najzanimljiviji slučaj kako bi Vas upoznali s našim radom, a i potaknuli da i sami prijavljujete probleme koje primjećujete u okolišu.

MULJ USRED BOROVE ŠUME

Putem Zelenog telefona dobili smo prijavu građana o devastaciji dijela borove šume i zelene površine kod Medulina. Odlaskom na teren zatekli smo stravičan prikaz onečišćenja crnom smrdljivom masom za koju nismo odmah mogli sa sigurnošću utvrditi sastav. Naknadno saznajemo da se radi o mulju iz medulinske rive. To je već drugi slučaj na Zelenom telefonu koji se odnosi na odlaganje mulja iz medulinske rive. Lokacija se nalazi na Medulinskoj cesti, iza druge rampe koja vodi prema sportskom aerodromu na neograđenoj zelenoj površini usred borove šume što nije primjerena lokacija za odlaganje takve vrste potencijalno opasnog otpada. Stoga ne čudi što su građani zabrinuti i što su nas učestalo zvali u vezi ovog slučaja. Informacije smo zatražili od Općine Medulin, Zavoda za javno zdravstvo, a slučaj smo prijavili i Inspekciji zaštite okoliša. Od Općine Medulin i općinske tvrtke Buža d.o.o. dobili smo odgovor na naš zahtjev za informacijom. U dopisu stoji da je prije bilo kakvog zahvata napravljena Studija procjene utjecaja na morski okoliš produbljivanja luke Medulin kao i mogućnost odlaganja iskopanog materijala u more ili na kopno. Procjenu je izradio REIKO-LAB iz Rijeke. Osnovnu karakterizaciju mulja izradio je Zavod za javno zdravstvo IŽ. "Zbog vremenskih uvjeta, sporog sušenja mulja i početka turističke sezone, kao i nemogućnosti deponiranja tako tekućeg - neprosušenog mulja na odlagalište komunalnog otpada, primorani smo odložiti isti radi daljnjeg prosušivanja na neko prihvatljivije mjesto u odnosu na mjesto gdje se do tad nalazilo (na Rivi). " Dobili smo i dopis Zavoda za javno zdravstvo IŽ- Službe za zdravstvenu ekologiju u kojem navode da je mulj uzorkovan u luci Medulin, višekratnim zahvaćanjem mulja grabilicom za uzorkovanje sa morskog dna na tri pozicije u luci i na lokaciji sidrišta uz šetnicu. Pojedinačni uzorci su objedinjeni i homogenizirani i iz njih je izdvojen reprezentativni uzorak koji je podvrgnut evaluaciji. Napominju da je analiza mulja i pripadajućeg elauata izvršena na parametre iz Pravilnika koji se odnosi na načine i uvjete odlaganja otpada na odlagališta otpada. "Znači rezultati i mišljenje odnose se na mogućnost odlaganja na službena odlagališta otpada, a ne na javne površine"- stoji u dopisu. Također dodaju da Zavod za javno zdravstvo IŽ ne raspolaže podacima o kasnijim mjestima odlaganja mulja koji dolaze na ispitivanje budući da to nije njihov djelokrug.

Znamo li da ispusti kanalizacije u Medulinu idu direktno u more te da je more na rivi onečišćeno i motornim uljima i naftom barki mala je vjerojatnost da je mulj bezopasan po okoliš. Okoliš tog područja već je samim odlaganjem mulja devastiran, a ukoliko mulja i nema štetnih spojeva to i dalje nije primjereno mjesto za odlaganje otpada čime je prekršen Zakon o otpadu jer prema tom zakonu(NN 178/04) otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u građevinama i uređajima određenima za tu namjenu. Očekujemo i odgovor Inspekcije zaštite okoliša koja je napravila očevid na terenu.

GRAD ODUSTAO OD SJEČE DRVOREDA

U mjesecu travnju Zeleni telefon su obilježili mailovi i pozivi građana koji su se protivili iznenadnoj najavi rušenja stoljetnog drvoreda na pulskoj Rivi zbog izgradnje obalnog kolektora. Naime, Grad Pula je putem medija najavio rušenje drvoreda objašnjavajući da se "očekuje da bi ga teška mehanizacija osjetno oštetila te uzrokovala rušenje stabala", a "stabla različite starosti, iskrivljenih debla različitih visina, veličina i oblika krošanja uvjetovala su određenu prostornu aritmiju". Pozvali smo građane da svoje apele za očuvanje drvoreda pošalju nadležnom pročelniku Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu Damiru Prhatu. Zbog velikog interesa građana i medija Grad je odustao od sječe drvoreda! Dokazuje li to da se uvijek može pronaći drugo rješenje, kada se hoće ili je to spin koji služi pacifikaciji građana Pule i smirivanju strasti. Vrijeme će pokazati, građane smo pozvali da prate radove kako bismo mogli na vrijeme reagirati. Prenosimo Vam samo neka od prosvjednih pisama građana Pule koji su se usprotivili rušenju stoljetnog drvoreda:

"Poštovani g. Prhat, želim Vam se javiti kao građanin Pule, kojemu je jako stalo do svoga grada, njegovog izgleda i ''zdravlja'' grada i ljudi koji žive u njemu. U svezi nedavne objave : http://www.glasistre.hr/istra/vijest/350868 da ćete odrezati cijeli niz stoljetnih stabala, želim Vas ovim putem zamoliti da ipak još jednom promislite. I sam Plan nove pulske rive uključuje ta stabla, i ona su tradicija i dio ljepote pulske rive. Molim Vas da razmislite o alternativi. Sigurna sam da možete naći zajednički jezik sa stručnjacima, udrugama i drugim ciljnim skupinama. Ponekad je dovoljno samo sagledati stvari iz drugog kuta. Ili napraviti par koraka u tuđim cipelama.. Nadam se da ćete nas poslušati, jer nisam jedina kojoj je stalo." "Poštovani, Sječa drvoreda na rivi  u gradu Puli još je jedan čin potpuno neosvješćenog mentalnog sklopa. Molim Vas da još jednom promislite i poništite tu suludu odluku."

"Poštovani! Vrlo me neugodno iznenadila vijest o planiranju rušenja stabala na pulskoj rivi, a u ime radova koji će se vršiti u tom dijelu grada. Tretiranje gradskih zelenih površina je i inače ispod svake civilizirane razine za grad toliko duge tradicije i povijesti, a uništavanje ono malo zelenila na rivi pa makar se radilo o „samo“ nekoliko stabala, bitno narušava kvalitetu života u ovom gradu. Još jednom sam u nevjerici da se uopće razmišlja o uništavanju stabala kojima je trebalo više ljudskih života da dosegnu svoj puni rast. Molim vas da već jednom pred profit, lakše obavljanje posla ili nečije interese (iako se ne mogu načuditi da itko vidi interes u uništavanju i najmanjeg dijela prirode) ili jednostavno sljepilo za ono što je doista vrijedno očuvanja, stavite brigu o našem okolišu, građanima ovog grada i kvaliteti života u njemu. Pošaljite poruku da je svaki djelić prirode i naše povijesti vrijedan očuvanja. Budite odgovorni prije svega prema onima kojima ćemo jednom ostaviti ovaj grad u naslijeđe. Dok budete odlučivali u ime svih nas, sjetite se da priroda ne pripada čovjeku, nego čovjek prirodi. "

"Poštovani, vrijeme je da počnete slušati glas onih kojima grad pripada- GRAĐANA! Izvolite nas na vrijeme obavještavati o namjerama i planovima vezanim za naš grad, a po tome izvolite učiniti onako kako Vam mi kažemo da učinite- jer Vam je to opis radnoga mjesta, gospodine Prhatu! Građani Pule ne žele ostati bez drvoreda na rivi i zato ćete Vi učiniti sve kako teška mehanizacija ne bi oštetila drveće prilikom izvođenja radova, a nećete porušiti zdravo drveće jer Vam se ne da inkomodirati tešku mehanizaciju. Učinite si karmičku uslugu- ne rušite drveće na rivi!"

SKLADIŠTENJE SIROVINA UZ OBALU

Primili smo prijavu građana na Zeleni telefon u vezi skladištenja sirovina od strane Tvornice cementa u Puli, Calucem d.o.o. Radi se o hrpama sirovine koja se koristi u proizvodnji cementa, a koja se nalazi na otvorenom u dvorištu tvornice. Građani smatraju da za vrijeme kiše postoji opasnost od ispiranja i istjecanja sirovine u more pulskog zaljeva. U blizini se nalaze i stambene zgrade te za vjetrovitih dana prašina leti svuda naokolo. Slučaj smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša koja je 13. ožujka obavila inspekcijski nadzor i utvrdila da nije utvrđena povreda Zakona o zaštiti okoliša. Utvrđeno je da se radi o o sitnom boksitu koji se doprema brodom te se iskrcava na sjeveroistočnu obalu luke posebne namjene tvornice, a potom se prekrcaj obavlja kranom u kamione te iskrcaj do zatvorene hale skladišta boksita. Tijekom godine se dovoze ukupno dvije takve pošiljke. Problem je što se zbog dinamike iskrcaja, pretovara i ukrcaja u halu privremeno manja količina od oko 1000 tona ostavlja na zapadnoj obali i to u trajanju od ukupno oko desetak dana po pošiljci dok se cijela ne prenese u halu. U dopisu Inspekcije dobili smo i podatke o analizama uzoraka na ispustu seprataora gdje kako kažu nije bilo prekoračenja i obavijest da će se građani moći uključiti u javnu raspravu o Izmjeni i dopuni detaljnog plana uređenja tvornice cementa. Nadamo se da će to biti prilika da se uvaže primjedbe građana koji žive u blizini i koji se često žale na kvalitetu zraka tog područja.

EKSPLOATACIJA ZEMLJE U SELU LADROVIĆI

Dobili smo prijavu građana na Zeleni telefon o eksploataciji zemlje i odlaganju građevinskog otpada u selu Ladrovići. Građani su nam poslali i fotografije registarskih tablica kamiona koji je prenosio zemlju te podatke tvrtke koja eksploataciju vrši. Slučaj smo prijavili Poljoprivrednoj inspekciji u Poreču. Inspektor je provjerio status parcele koja spada u poljoprivredno zemljište i u vlasništvu je vlasnika te tvrtke. Budući da se radi o poljoprivrednoj parceli na njoj ne smije skidati humusni sloj i eksploatirati zemlja. Postupak je još u tijeku te ne znamo konačan ishod ovog slučaja o čemu ćemo biti obaviješteni nakon što se donese riješenje. Prema zakonu, vlasnik bi trebao parcelu vratiti u prvobitno stanje, ali poštivanje zakona u takvim slučajevima u nas je rijetkost.

SANIRANO DIVLJE ODLAGALIŠTE OTPADA

Građani su nam prijavili divlje odlagalište otpada koje se nalazi uz Šijansku cestu prema aerodromu. S prijaviteljem smo izašli na teren i fotografirali odlagalište. Slučaj smo prijavili Komunalnom redarstvu Grada Pule. Oni su na temelju naše prijave izvršili očevid na terenu no, građani su se potrudili i sav otpad sami prikupili i odložili uz cestu. Herculanea je otpad preuzela i odvela na odlagalište otpada Kaštijun. U ovom slučaju je suradnjom građana, udruge i nadležnih službi slučaj brzo riješen. No, u blizini te lokacije se nalaze još dva divlja odlagališta otpada. Uglavnom je to tekstilni i mješoviti otpad. Obzirom da je otpad odložen izvan administrativnih granica Grada Pule, slučaj ćemo prijaviti Gradu Vodnjanu.

GRAĐEVINSKI OTPAD UZ STAMBENU ZONU NA SISPLACU

Obratili su nam se građani MO Sisplac koji žive u zgradama uz koje se već mjesecima nalazi odlagalište građevinskog otpada. Budući da su nam taj problem građani prijavili u kolovozu tada smo dobili informaciju da se radi o građevinskom otpadu nastalom prilikom plinofikacije, da otpad odlaže građevinska tvrtka TGT Adriatic i da se otpad odlaže na privatnoj parceli. Prema fotografijama koje smo dobili u veljači vidi se da se odlagalište proširilo sve do samih zgrada. Problem je u tome što građevinski otpad nije ograđen, tamo se nalazi i teška mehanizacija i površina oko zgrade je zbog toga opasna za djecu, a građani su prisiljeni mjesecima živjeti u prašini. Zatražili smo informaciju od Grada Pule te dobili odgovor da se ne radi o zauzimanju javne površine te da prema tome oni nisu nadležni. Slučaj smo slijedom toga prijavili Inspekciji zaštite okoliša kako bi se utvrdilo da li se građevinski otpad može pod tim uvjetima odlagati na privatnoj površin

POSJEČENO POSLJEDNJE STOLJETNO STABLO U DVORIŠTU DOMA BRAĆE RIBAR

U prosincu smo primili ogorčene pozive građana zbog sječe i posljednjeg stoljetnog stabla u dvorištu Doma braće Ribar u Puli. Umjesto komentara prenosimo u cjelosti poruku jedne naše građanke!

"POSLIJEDNJI POZDRAV STAROM PRIJATELJU

13.12.2011 život je izgubilo i posljednje stogodišnje stablo u dvorištu Doma Braće Ribar. Njegovi su prijatelji živote izgubili ranije zbog proširenja parkirališta(2ili3 parkirna mjesta više). Pitam se kolika je cijena jednog takvog stabla,da li je dovoljna naplata Pula Parkingu ili možda nešto slično?! Objašnjenje koje smo dobili od Grada: -sve ima svoj vijek trajanja -pušta „mucice“ Za Vašu informaciju stabla su bila zdrava i cvala su jednom godišnje otprilike 100godina. Za one koji pate od alergija – ako posiječemo sva stabla koja nam čine uslugu i pročišćavaju zrak od ispušnih plinova(svakodnevno)alergija će biti još i više!"

POŠTO ZEMLJA?

Na Zeleni telefon često dobivamo i prijave građana o nelegalnoj eksploataciji zemlje i kamena. Čini se kako su se neke privatne osobe, ali i građevinske firme dosjetile kako brzo zaraditi. Tako smo dobili prijavu o iskapanju i preprodaji zemlje u selu Kuftići u općini Marčana i selu Bičići u općini Svetvinčenat. Do sada je iskopano čak sedam "vala" zemlje. Drugi slučaj odnosi se na područje Kokoleta kod Rovinja gdje je počupan dio državnog vinograda, zemlja je zatim iskopana i transportirana vjerojatno na nečiji privatni posjed no, to nije sve jer su rupe zatim zatrpane građevinskim otpadom. Slučaj je i fotodokumetiran te smo sve prijavili poljoprivrednoj i rudraskoj inspekciji, komunalnom redarstvu i MUPU. U oba slučaja ukazano je i na navodne počinitelje te se nadamo da će nadležne institucije reagirati na vrijeme.

USPJEŠNO RIJEŠEN SLUČAJ SA ZELENOG TELEFONA

Građani su prijavili slučaj pjeskarenja željeza na jednoj privatnoj parceli kod sela Pinezići u Buzetu. Naime, privatne osobe su na svom poljoprivrednom zemljištu otkupljivale staro željezo i olupine automobila. Kamioni koji iskrcavaju otpad, pjeskarenje i buka postali su dio svakodnevice ove inače poljoprivredne zone. Slučaj smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša koja je izlaskom na teren utvrdila da se radi o povredi odredbi Zakona o otpadu te je počinitelju naređeno uklanjanje otpada s predmetne lokacije u roku 30 dana. Inspekcija zaštite okoliša je prijavu proslijedila i poljoprivrednoj inspekciji budući da se radi o poljoprivrednom zemljištu. U ovom slučaju je Zeleni telefon poslužio kao uspješan posrednik između prijavitelja i inspekcije!

PIŠEM TI PISMO...

Građani su nam prijavili divlje odlaglište otpada u Smoljancima, općina Svetvinečant. To je još jedno u nizu divljih odlagališta otpada. Prijavitelj je napomenuo da je nedavno jedna obitelj prilikom renoviranja obližnje kuće tamo odložila građevinski otpad, namještaj, madrace, kadu, slike... No, među otpadom je pronađena i razglednica na kojoj se točno vidi ime osobe koja je bacila otpad te njezina adresa. Slučaj smo prijavili Općini Svetvinčenat koja je pokrenula postupak. Prijavitelj nam je osim fotografija poslao i koordinate samog odlagališta te smo ga uvrstili i na kartu kampanje "Jedan dan za čist okoliš" čiji je cilj kartiranje divljih odlagališta otpada u okolišu po cijeloj Hrvatskoj. Priključiti se može svatko a informacije možete pronaći na sljedećem linku http://www.wix.com/zmergo/jedandan

KOJA JE SUDBINA UKRASNIH PIJETLOVA NA PERIFERIJI GRADA?

U mjesecu listopadu bavili smo se i zanimljivim slučajem držanja ukrasnih pijetlova na periferiji Grada Pule. Naime, gospodin se već niz godina zanima za ukrasne pijetlove te ih drži na svom posjedu. Komunalni redar upozorio je gospodina da time krši članak 64. stavak 3 Komunalnog reda Grada Pule gdje stoji da "(3) je u ostalom dijelu grada Pule zabranjeno držanje kopitara ( konji, magarci, mazge i mule), papkara (goveda, ovce, koze i svinje) i peradi, kunića, pčela, zvijeri i drugih opasnih životinja, osim ukoliko to nije registrirana djelatnost, odnosno ukoliko postoji pozitivno mišljenje mjesnog odbora. No, gospodin ne uzgaja perad za gospodarske svrhe već se radi o ukrasnim pticama koje gospodin drži zbog društva i zanimanja za te životinje. Kontaktirali smo veterinarsku inspektoricu Lovorku Tomičić koja je potvrdila da se Kraljevski ili jelenski pijetlovi ubrajaju u ukrasne ptice i da se time nikako ne mogu svrstavati u perad namijenjenu u gospodarske svrhe već se izjednačavaju sa drugim ukrasnim pticama kao što su papige, kanarinci i sl. Gospodin je zatražio i službeno mišljenje inspektorice Tomičić koje je ona promptno poslala i u kojem navodi: " da je u ovom slučaju razvidno da se radi o uzgoju ukrasne peradi koju vlasnik drži zbog društva i zanimanja za te životinje, a ne radi proizvodnje mesa, jaja i drugih proizvoda, te da se predmetni uzgoj patuljastih kokoši, u odnose na propise veterinarstva, smatra uzgojem kućnih ljubimaca" Također navodi da se jedino kućni ljubimci namijenjeni prodaji moraju registrirati kod nadležnog tijela. Budući da je komunalni redar najavio da će gospodin morati "ukloniti" svoje pijetlove urgirali smo u Komunalnom redarstvu Grada Pule i poslali im mišljenje više državne veterinarske inspektorice te očekujemo njihov odgovor.

ZAGAĐENJE BUKOM-građani prijavljuju, tko je nadležan?

U rujnu smo dobili par prijava u kategoriji buke. Jedan od slučaja odnosi se na bespravno postavljenu baznu stanicu TELE 2 kod sela Bonaci. U sklopu bazne stanice postavljen je i agregat koji radi 24 sata na dan i koji proizvodi buku. Još prije dvije godine mještani su zbog tog problema potpisali peticiju, ali iako se radi o bespravno postavljenoj anteni i time bespravno postavljenom agregatu, problem se nije riješio. Prema članku 15. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) stoji da: "Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku moraju imati podatke o zvučnoj snazi." Spomenuti izvori buke mogu se koristiti ako tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne inspekcije rješenjem utvrdi da buka od izvora neće prelaziti dopuštene razine u okolini. Zato smo ovaj, ali i druge slične slučajeve prijavili Sanitarnoj inspekciji koja je zadužena za provođenje mjera za zaštitu od buke (Zakon o sanitarnoj inepskciji NN 27/99). Zagađenje bukom nastaje kada se uho izloži jačini zvuka koja je uznemirujuća, stresna ili oštećuje uši. Iako je zvuk sastavni dio prirode, jedino u posljednjem stoljeću kada svijet postaje više urban, zvuk postaje u jednu ruku opasan stvarajući industrijsku ili kroničnu buku. U divljini, prosječna jačina buke je oko 35 decibela, govor je jačine 65-70 decibela dok teški promet proizvodi 90 decibela. Oko 140 decibela postaje bolno za uho, ali gluhoća ili neke posljedice za uho se mogu desiti i na manjim veličinama decibela. Najveća zagađenost bukom dolazi od tehničkih uređaja, posebno automobila, kamiona i aviona. Nakon njih slijede građevinski uređaji, kao i mašine u tvornicama koje mogu biti opasno glasne. Od mnogo različitih zagađenja okoliša kojima smo danas izvrgnuti, zagađenje bukom ima naizgled malo značenje jer nema izravni utjecaj na zdravlje ljudi i drugih živih organizama. Izloženost buci ima akumulirajući karakter. Kod ljudi se promjene uzrokovane bukom manifestiraju u lošem raspoloženju, umoru, nesanici, glavobolji, gubitku koncentracije što uzrokuje smanjenu radnu sposobnost te konačno i kao oštećenje sluha. Buka utječe i na životinje. Zvukovi koje proizvode vozila, industrija te gradska buka dolaze u koliziju s načinom na koji životinje komuniciraju, druže se i love. Buka postaje toliko nepodnošljiva da bi uskoro mogla postati prijetnja bioraznolikosti.

rujan 2011.

ZAGAĐENJE MORA U KUPALIŠTU MAREDA U NOVIGRADU

Građani su nam u rujnu poslali slike izlijevanja otpadnih voda u kupalištu Mareda. Slučaj smo odmah prijavili Vodopravnoj inspekciji i Inspekciji zaštite okoliša te Zavodu za javno zdravstvo IŽ. Vodopravna inspekcija je utvrdila da se radilo o kvaru na odvodnji oborinskih voda te je u suradnji s komunalnim poduzećem 6. maj i Gradom Novigradom problem saniran. Na taj način je brzom reakcijom građana i nadležnih institucija slučaj riješen.

rujan 2011.

U LJETNIM MJESECIMA I ŽIVOTINJAMA JE POTREBNA POMOĆ

Tijekom srpnja i kolovoza zaprimili smo puno poziva o pronađenim i ozljeđenim životinjama. Građani su pronalazili sove i čiope koje su ispale iz gnijezda, ozljeđene vrane, mačke zatvorene u autu, kornjače nasred prometnica i drugo. Pomogli smo građanima informacijom i savjetima kako i gdje zbrinuti pronađene životinje. Tako smo i sami saznali niz korisnih informacija, ali se i aktivno uključili u njihovo zbrinjavanje. Na području Hrvatske ima nekoliko Centara za zbrinjavanje životinja: 1.Centar za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih životinja u svrhu zaštite rijetkih i ugroženih vrsta" iz Zagreba, koji vodi udruga AWAP. Centar osigurava uvjete za privremeni prihvat ozlijeđenih zaštićenih životinja nađenih u prirodi i trajno držanje zaplijenjenih zaštićenih životinja, i to iz skupina gmazova (Reptila), vodozemaca (Amphibia), ptica (Aves) i malih sisavaca (Mammalia). Životinjama koje se zbrinjavaju u Centru pruža se sva potrebna veterinarska njega i skrb. Zaštićene životinje zavičajnih vrsta po oporavku se vraćaju u prirodu. U Centru je na skrbi trenutno oko 300 životinja. U pripremi je osiguravanje uvjeta za uzgoj vrlo ugroženih vrsta ptica u svrhu reintrodukcije kako bi se omogućio njihov opstanak u prirodi. 2. "Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja Ruščica" ima status azila za zaštićene životinje, trenutno u Centru boravi više od 250 životinja. U Centar primaju ozlijeđene i iscrpljene životinje koje ne mogu preživjeti u prirodi, egzotične kućne ljubimce o kojima se vlasnici više ne žele ili ne mogu brinuti, nelegalno držane zaštićene životinje i krijumčarene životinje oduzete na carini. Među zbrinutim životinjama svake godine se nađe i određen broj roda nesposobnih za migraciju. Najčešće se radi o mladim pticama iz kasnog gniježđenja koje još nisu spremne za velike napore i dug let. 3. Sokolarski centar Šibenik skrbi o pticama grabežljivicama. Osim edukativno posjetiteljskih programa i promocije sokolarstva, posebno mjesto zauzima i stacionar za ptice koje su ranjene, bolesne ili naprosto izgladnjele i kojima je potrebna pomoć pri opstajanju u prirodi. 4. Akvarijum Pula - Centar za oporavak morskih kornjača, imaju osigurane odgovarajuće uvjete za prihvat i skrb morskih kornjača različitih veličina. Aktivnosti Centra odnose se i na obilježavanje kornjača na terenu, edukaciju lokalnog stanovništva, osobito ribara, koji se s njima najčešće i susreću. 5.* Eko-centar "Caput Insulae - Beli"* centar za integralnu zaštitu bjeloglavih supova - jedne od naj-groženijih vrsta ptica u Europi, kojima u našoj zemlji prijeti izumiranje.

kolovoz 2011.

NASIPANA PLAŽA U UVALI SOLINE

U uvali Soline. izmedu Vinkurana i Pjesčane Uvale nedavno je "uređena" obala. Građani kažu da je posječeno grmlje , očisćeno smeće i nasute su veće količine šljunka. Uz obalu su otklonjena 3 stara mola. Veliki kameni blokovi, preostali od srušenih molova, poslagani su na "prirodne" stijene u more i na njih su također nasute velike količine šljunka sve u cilju stvaranja veće površine "pitome" obale za kupače. Time je dignuta prirodna obala za 60-70 cm na prirodnim stijenama. Građane je zanimalo da li se radi o legalnim radnjama i da li su ishodovane potrebne dozvole. O ovom slučaju raspitali smo se u Općini Medulin, JU Kamenjak, Lučkoj kapetaniji i županijskom Odsjeku za pomorstvo. U općini su nam rekli da su u suradnji s JU Kamenjak odlučili ukloniti bespravne molove, ukloniti otpad i opasne željezne šipke te su uredili plažu za kupače sukladno Prostornom planu Općine. U Lučkoj kapetaniji, u Odjelu za inspekcijske poslove prenijeli su nam informaciju da o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne uprave i samouprave sukladno svom prostornom planu mogu održavati i uređivati pomorsko dobro. Prilikom izrade prostornog plana općine i gradovi su dužni pravovremeno obavijestiti Lučku kapetaniju o donošenju dokumenta prostornog uređenja, za područja pomorskog dobra, i omogućiti joj sudjelovanje u utvrđivanju uvjeta za zahvate u prostoru u skladu s odredbama posebnog zakona. Iako općina nije trebala tražiti dozvolu Lučke kapetanije, nismo dobili informaciju da li je napravljena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš kako bi se izbjegle štete po okoliš i prirodu. Naime, prema aneksu 2. Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale su obavezni napraviti tu ocjenu. Očekujemo odgovore Općine Medulin i Odjela za održivi razvoj IŽ. lipanj 2011.

PARKIRANJE NA ZELENOJ POVRŠINI

U ovim ljetnim mjesecima primili smo nekoliko poziva u vezi parkiranja na zelenim površinama. Prometne gužve su velike, parkirnih mjesta malo, ali to nije razlog da zelene površine pa čak i šumice pretvorimo u parkiralište. Ravnodušnost, lijenost, želja za hladom vjerojatno su neki od razloga ovakvog ponašanja naših sugrađana. Prema Komunalnom redu Grada Pule u članku 18. stoji: "Komunalni redar naložit će uklanjanje i premještanje vozila parkiranog na javnoj zelenoj površini putem fizičke ili pravne osobe kojoj je to Grad povjerio, a na trošak vlasnika vozila." Građani su nam poslali fotografije iz Banovčeve i Paladijeve ulice te smo slučajeve prijavili Komunalnom redarstvu. Nadamo se da će poduzeti potrebne mjere, jer ukoliko samo jedan vozač bude kažnjen ostalima će to biti upozorenje.

lipanj 2011.

SANIRANO DIVLJE ODLAGALIŠTE U MARČANI

Kao što smo već više puta pisali, često dobijamo prijave divljih odlagališta otpada. Praksa pokazuje da saniranje divljih odlagališta otpada najčešće ide vrlo sporo. Zato smo se iznenadili kada smo od Općine Marčana dobili obavijest da su na temelju naše prijave divljeg odlagališta u Pinezićima u roku mjesec dana sanirali odlagalište otpada te nas obavijestili o tome. Kako kažu u dopisu: "Radi se o lokaciji postojećeg divljeg odlagališta koje je sanirano prije nekoliko godina, a izvjesno je da otpad tamo u najvećem dijelu odlažu stanovnici naselja Pinezići, međutim počinitelji do sada nisu zatečeni na djelu". Općina Marčana je uklonila otpad s navedenog odlagališta otpada te postavila natpis o zabrani odlaganja otpada. Vidjet ćemo da li će mještani ovoga puta odustati od bacanja otpada u svom "dvorištu"...

svibanj 2011.

ZAČAVLANA STABLA NA PUNTI

Građani su nam prijavili oštećenje drvoreda prilikom izvođenja radova izgradnje preljevne građevine kod Veterinarske stanice u sklopu izgradnje Šijanskog kolektora. Naime, zaštitna ograda, tj. mreža čavlima je i daskama bila zakucana za stabla! Na taj način nepovratno je oštećeno više od šest stabala. Prema Odluci o komunalnom redu Grada Pule, Članak 25. (1) "Ukoliko investitor ili izvođač građevinskih radova prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata te postavljanja naprave, uređaja i instalacija, uništi ili ošteti postojeću javnu zelenu površinu i ne vrati je o svom trošku u prvobitno stanje, obvezan je nadoknaditi puni iznos troškova za vraćanje oštećene i uništene zelene površine u prvobitno stanje. Otklanjanje oštećenja i ponovno uređenje javne zelene površine obavlja javnopravno tijelo nadležno za poslove komunalnog održavanja na teret investitora." Također se navodi da se šteta na stablima određuje procjenom sukladno kriterijima za procjenu koje donosi javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša. Nakon naše reakcije, istoga dana čavli su uklonjeni no, ono što je najgore je da je šteta napravljena u projektu koji provodi gradsko poduezeće Pula Herculanea d.o.o. i Grad Pula koji bi trebali biti uzor drugim investitorima i građanima te poštovati vlastitu Odluku o komunalnom redu te primjerom pokazati kako se čuva gradsko zelenilo. Nakon naše reakcije, još istog dana, čavli su uklonjeni. svibanj 2011.

ZATRPANA LUCINA JAMA

Dobili smo prijavu građana na Zeleni telefon u vezi odlaganja građevinskog i drugog otpada u i oko speleološkog objekta “Lucina jama” u Vodnjanu. Kontaktirali smo i Speleološku udrugu “Pula” koja nam je poslala fotografije unutrašnjosti jame za koju kažu da je puna svakakvog pa i opasnog otpada. Prije mjesec dana Odsjek za protueksplozije PU Istarske je u suradnji sa Speleološkom udrugom “Pula” iz te jame uklonio i eksplozivna sredstva. Svi speleološki objekti u Hrvatskoj zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode, a onima na području Istarske županije upravlja Javna ustanova Natura Histrica. Uredbom o proglašenju ekološke mreže utvrđeno je da su svi speleološki objekti dio nacionalne ekološke mreže. Slučaj smo prijavili Gradu Vodnjanu i Inspekciji zaštite prirode.

svibanj 2011.

LJUBIČASTO MORE U PULSKOJ LUCI

Dobili smo dvije prijave građana u vezi ispuštanja otpadne tehnološke vode ljubičaste boje u more. Radi se o tvrtki Pola textile d.o.o. koja se nalazi u Pulskoj luci. Ispuštanja su prijavljena 15.03 u 18:15 sati i 23.03. u 19:00 sati. Građani su nas upozorili da se ispuštanje provodi gotovo svakodnevno nakon 16 sati, a prema boji u moru može se pretpostaviti da nemaju uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te da vode idu direktno u more. U Ministarstvu zaštite okoliša rekli su nam da je za ispuštanje otpadnih tehnoloških voda potrebna Vodopravna dozvola koju izdaju Hrvatske vode te da im se vodopravnom dozvolom određuje koliko često i na koje parametre trebaju ispitivati uzorke otpadne vode i kakve uređaje za pročišćavanje otpadnih voda trebaju imati. Oni su nas uputili na Vodopravnu inspekciju. Slučaj smo prijavili Vodopravnoj inspekciji koja nas je obavijestila da je tvrtka pokrenula postupak izrade uređaja za pročišćavanje voda koji će se zatim priključiti na rekonstruirani kanalizacijski sustav Pulske luke Problem je u tome što rekonstrukcija kanalizacijskog sustava u Pulskoj luci još nije gotova i pitanje je kada će biti. Ovaj slučaj otvorio je niz pitanja i problema jer tamo djeluju brojne tvrtke koje se bave proizvodnjom metalnih konstrukcija, kotlova, električnih strojeva i opreme za zavarivanje, a Luka Pula im nije osigurala ni minimalne uvjete zaštite okoliša kao što je npr. postavljanje uljnog separatora.

travanj 2011.

ŽIVOT UZ DVORIŠTE PREKRIVENO FEKALNIM VODAMA

Obratili su nam se stanari Ulice Veruda koji već godinama vode bitku sa susjednom zgradom koja se nije priključila na gradski kanalizacijski sustav već koriste septičku jamu koja se konstantno izljeva. Svakodnevica ovih stanara su zatvoreni prozori i izbjegavanje korištenja zelenih površina ispred zgrade. Zavod za javno zdravstvo u više navrata je utvrdio da je stanje alarmantno i da postoji mogućnost zaraze. Stanari su pokrenuli sve moguće institucije i inspekcije kako bi pokušali riješiti problem no, još uvijek bezuspješno. U dopisu od 16.02. koji je Grad Pula poslao Mjesnom odoboru Sv.Polikarp-Sisplac piše da je u tijeku procedura za prisilno priključenje zgrade na kanalizacijski sustav.. Postavlja se pitanje zašto, dok se pravna procedura ne riješi, vlasnici zgrade nisu prisiljeni redovito prazniti septičku jamu jer saznajemo da u Herculanei nisu još niti jednom naručili pražnjenje septičke jame.

travanj 2011.

DIVLJA ODLAGALIŠTA OTPADA

Početkom proljeća građani nam češće prijavljuju brojna divlja odlagališta otpada na koja nailaze u šetnji. Tako smo ovaj mjesec Komunalnim redarstvima poslali pet prijava divljih odlagališta otpada i to u Puli, Marčani,Umagu i Grožnjanu. U prilogu možete pogledati fotografije odlagališta koje se nalazi na ulazu u Monumente, a radi se o odlaganju građevinskog materijala i raznih kablova i fotografije odlagališta u Grožnjanu koje se nalazi na trasi poznate Parenzane. Nadamo se da će se sva prijavljena odlagališta sanirati na vrijeme i da neće dočekati turističku sezonu.

ožujak 2011.

MAČKOMRSCI NAPADAJU

Na području Pule između Bille i Gregovice žitelji su zapazili smrtonosne žičane omče za mačke. Osim postavljanja otrovnih mamaca, zbog kojih su mnogi vlasnici izgubili svoje ljubimce, jedan od načina da se mačkama nanese bol i smrt su žičane omče. Jednu takvu donijela nam je gospođa koja ju je skinula s mačke koja se, ozlijedivši se, ipak uspjela otrgnuti. Revni mačkomrzac, koji je zamku postavio, operira u Puli po vrtovima između Bille i Gregovice. Nakon objave ove priče u medijima kontaktirali su nas i drugi građani koji su prijavili zlostavljanje mačaka. U jednoj zgradi su već tri puta pronašli mrtvu mačku u ulazu zgrade. Prema Zakonu o zaštiti životinja, životinje je zabranjeno ubijati, nanositi im bol, patnju, ozljede ili ih namjerno izlagati strahu kao i da je zabranjeno upotrebljavati nedopuštene zamke za hvatanje životinja i ograničavati kretanje životinjama na način koji im uzrokuje bol, patnju, ozljede ili strah. Za prekršitelje tog članka zakona predviđena je i kazna i to od 50 do sto tisuća kuna za pravne osobe, odnosno od deset do 15 tisuća kuna za odgovornu osobu unutar pravne osobe, a istovjetan iznos kazne propisan je i za fizičku osobu.

IMA LI NADE ZA PARK ISPRED VETERINARSKE?

Nakon što je u medijima najavljeno da će se u parku kod veterinarske stanice graditi "preljevna građevina" za sustav kanalizacije, obratili su nam se građani koje zanima hoće li to biti veliki objekt koji bi značio veću devastaciju tog prostora. Građani su izrazili bojazan da će park biti devastiran a stabla uklonjena. O ovom slučaju zatražili smo informaciju od Pula Herculanee te dobili sljedeći odgovor: " Preljevna građevina nema nadzemnih dijelova, samo poklopce koji služe za održavanje objekta. Ovaj tip objekta nalazi se od 2008 g. u parku ispod arene, uz pješačku stazu koja od arene vodi do pješačkog prijelaza na ulici Starih statuta, i uklopljen je u sam park (vide se samo poklopci u travi). Ukoliko se pokaže da bi se zbog podzemnih instalacija neko stablo moralo ukloniti, zasigurno će biti ispitana mogućnost da se to izbjegne pomicanjem objekta ili cjevovoda. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje stabla, po dovršetku radova zasadit će se novo stablo, približno na mjestu onoga koje je moralo biti uklonjeno, ili, ako iz tehničkih razloga nije moguće, stablo će biti zasađeno na novoj lokaciji. Park će sigurno zadržati svoju funkciju i biti doveden u prvobitno stanje, a preljevna građevina uklopit će se po dovršetku radova kako u zelenu površinu, tako i u buduće prometno rješenje kružnog toka na Punti. " Na žalost, jedno je stablo u međuvremenu ipak uklonjeno. Nadamo se da će ostala stabla biti sačuvana i da će se ispitati mogućnosti zaobilaženja stoljetnih stabala jer je nemoguće park vratiti u prvobitno stanje ako se ukloni stogodišnje stablo!

ZAGAĐENJE ZRAKA U DIGITRONSKOJ ULICI U BUZETU

Tijekom veljače primili smo prijave građana o zagađenju zraka od strane tvrtke HAIN ISTRA d.o.o. Naime, građani se žale da se kroz dimnjak ove tvornice ispušta crn, čađav dim. Zbog dima zrak je zagušljiv, čađa se skuplja po prozorima i balkonima. Građani su se odlučili okupiti, sazvali su Zbor građana i pokrenuli peticiju među stanarima. Peticiju i prijavu su osim nama proslijedili Inspekciji zaštite okoliša. Dana 24. veljače dobili smo odgovor Inspekcije zaštite okoliša u kojem stoji da su obavili inspekcijski nadzor te da je utvrđena povreda odredbi Zakona o zaštiti zraka, te je tvrtci naređeno da putem ovlaštene osobe obavi mjerenje emisije onečišćujućih tvari u otpadnom plinu iz uređaja za loženje. Inspekcija je utvrdila ispravnost dimnjaka te je potvrdila da se dimnjak redovito čisti. Informaciju smo proslijedili građanima koji se nadaju da će mjerenja pokazati realno stanje emisije onečišćujućih tvari u zraku te da će u buduće moći udisati čist zrak .

SNIJEG OD STIROPORA ZABIJELIO LUNGOMARE

Građani su nam prijavili neobičnu pojavu na šetalištu Lungomare. Naime, vjetar je okolicom nosio bijele pahulje od stiropora koje su zabijelile auta, cestu i stabla. Kako bi vidjeli o čemu se radi otišli smo na teren i pokušali vidjeti odakle dolazi umjetni snijeg. Ubrzo smo primijetili da se na jednoj od kuća obnavlja fasada i da vjetar s tog gradilišta svuda raznosi čestice stiropora. Slučaj smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša i Inspekciji rada budući da su građevinske tvrtke obavezne ograditi gradilište kako bi se izbjeglo širenje prašine i ostalih čestica.

PRIKUPLJANJE PAPIRA

Česti su upiti građana i raznih firmi na Zeleni telefon u vezi prikupljanja papira. Naime, budući da koriste veliku količinu papira raspituju se na koji način bi u uredima mogli organizirati odvojeno sakupljanje papira, a da bude što jednostavnije za njih. Osim zelenih otoka u sklopu kojih se nalaze plavi kontejneri za prikupljanje papira postoje i tvrtke koje se bave prikupljanjem papira no, mi želimo istaknuti novoosnovanu Zadrugu osoba s invaliditetom koja se bavi i prikupljanjem papira. Dakle, ukoliko želite da netko redovito prazni vaše kutije za papir slobodno nazovite broj telefona 052/219 -010 ili 099/813-52-76. Za više informacija pogledajte i njihovu web stranicu www.zoi.hr! Potaknite zapošljavanje osoba s invaliditetom i očuvajte šume!

ŠTO SA ČEPOVIMA?

Plastične boce vraćaju se u trgovine uz naknadu od 0,50 lipa, prazne boce od šampona i deterdženata odlažu se u kontejner za plastiku, plastične vrećice također no, jednu je građanku zanimalo što sa plastičnim čepovima. Objasnili smo joj da ih također može odložiti u žuti kontejner za plastiku. Nju je zanimalo da li postoji neka tvrtka koja otkupljuje veću količinu plastičnih čepova. Došli smo do informacije da lokalna tvrtka koja je ovlaštena za prikupljanje otpada ne otkupljuje čepove, ali smo naišli na dvije zaista zanimljive inicijative. Učenici svih 16 odjeljenja buzetske Osnovne škole “Vazmoslav Gržalja” već drugu školsku godinu za redom marljivo sakupljaju čepove PET ambalaže. Plastične čepove svih vrsta prodaju lokalnom poduzeću za preradu plastike. Dobiveni novac učenici su donirali za liječenje teško bolesnog djeteta – njihovog sumještana. Kontaktirali smo školu gdje su nam objasnili da se lokalna tvrtka samo zbog humanitarne svrhe odlučila na otkup čepova te ih inače ne otkupljuje. I ove godine planiraju nastaviti sa prikupljanjem čepove u humanitarne svrhe. Druga inicijativa je ona mještana Donjeg Vidovca koji su se organizirali i prikupljaju PET ambalažu i sva sredstva od povratne naknade daruju u humanitarne svrhe. Plastične čepove koje prikupe poklanjaju jednoj ljubljanskoj tvornici koja proizvodi invalidska kolica. Predložili smo gospođi da svoje čepove donira buzetskoj školi te se tako priključi njihovim humanitarnim akcijama!

MEĐU GOMILOM SMEĆA U ŠUMI I ODBAČENI KAJACI-TRAŽE SE POČINITELJI

Na Zeleni telefon Udruge Zelena Istra stigla je prijava divljeg odlagališta otpada u prekrasnoj šumi Kaštelan. Građani su poslali niz slika s prizorima odloženog otpada. No, na veliko iznenađenje tamo se našlo i 15 kajaka bačenih u rupu. Budući da se općina Vižinada nalazi blizu Poreča, Vrsara i Tara moguće je da su kajake bacili iznajmljivači ili neki sportski klub. Praksa pokazuje da je jako teško pronaći počinitelje u ovakvim slučajevima jer bi ih trebalo uhvatiti na djelu no, u ovom slučaju mogao bi se otkriti počinitelj. Zato molimo građane ako imaju bilo kakvu informaciju o počiniteljima da nam jave na broj telefona 506-065. Prijavu smo proslijediIi Općini Vižinada koja će poduzeti sve potrebne mjere da se pronađu počinitelji te da se odlagalište sanira. Nakon objave ove vijesti u medijima primili smo dva poziva građana koji su tražili informaciju o lokaciji odlagališta kako bi uzeli odbačene kajake koje namjeravaju popraviti i koristiti! Vlasnik kajaka mogao se poštediti "truda" i jednostavno pokloniti kajake.

GRAĐANE ZANIMA DA LI SE I U PULSKOM BRODOGRADILIŠTU ODVAJA OTPAD?

Obratili su nam se građani koji su vidjevši velike količine kartona i plastične ambalaže na opremnoj obali Uljanika, željeli znati da li se u Uljaniku odvojeno sakuplja otpad budući da su količine takvog otpada velike. To pitanje uputili smo upravi Uljanika te ubrzo dobili vrlo iscrpan odgovor, potkrijepljen fotografijama, u kojem objašnjavaju na koji su način organizirali odvojeno sakupljanje otpada unutar brodogradilišta. Dio odgovora prenosimo u nastavku: "U cilju ušteda resursnih sirovina uvedeno je razvrstavanje i odvojeno sakupljanje otpada čija se svojstva mogu korisno upotrijebiti (otpadni papir, otpadna plastika i najlon, otpadno drvo i piljevina, otpadni čelik, otpadni obojeni metali, otpadna guma....) Sustav odvojenog sakupljanja papira i kartonske ambalaže razvili smo ne samo u konstrukcijskim uredima i zgradama nego i u radionicama. Navedene kategorije otpada ne odvoze se na gradsko odlagalište nego se prodaju sakupljaču Metis (sa kojim imamo godišnji ugovor) a kao ilustracija koja potvrđuje gore navedeno neka nam posluže podaci o godišnjim količinama nekih vrsta otpada: 1. Period od siječnja do kolovoza 2010: - otpadna plastika i najlon (predan sakupljaču Metis): 2,48 tona - otpadni papir (predan sakupljaču Metis): 14,92 tone - otpadno drvo i piljevina (predan sakupljaču Metis): 314,8 tona 2. Period: 2009. godina: - otpadna plastika i najlon (predan sakupljaču Metis): 2,86 tona - otpadni papir (predan sakupljaču Metis): 21,16 tona - otpadno drvo i piljevina (predan sakupljaču Metis): 427,3 tone Posebno se prati kategorija komunalnog otpada kao jednog od pokazatelja u ocjeni napretka stalnih poboljšanja društva iz područja zaštite okoliša. Vidljivo je da ULJANIK Brodogradilište d.d. razvrstava i odvojeno sakuplja otpada, a to je svakako i interes nas samih, obzirom da iz prodaje takvih sirovina i prihodujemo znatna financijska sredstva. Može se međutim dogoditi da se određene manje količine korisnog otpada povremeno nađu i u bajama/spremnicima miješanog komunalnog otpada. Kontinuirano se vodi računa da takvih slučajeva bude što manje, te se u tu svrhu prije odvoza u komunalno odlagalište, baje kontroliraju i otpad razvrstava. Građani koji vam se obraćaju možda su zbunjeni povećanom količinom takvih sirovina koje kroz ogradu našeg poduzeća vide na opremnoj obali. To je posljedica trenutne faze opremanja specifičnog broda koji bi sa naše obale trebao isploviti ovih dana. Isti ukrcava rezervne dijelove i opremu zbog čega su količine otpadnog kartona i najlona izrazito velike, obzirom da je sva oprema zapakirana u iste, a prije ukrcaja na brod vrši se raspakiranje."

OTVORIO BESPRAVAN LOKAL NA POMORSKOM DOBRU

Jedan slučaj Zelenog telefona nam se proteže već par godina i uvijek kada pomislimo da je uspješno riješen, ponovno nas kontaktiraju građani koji svraćaju pozornost da je problem i dalje aktualan. Naime, radi se o bespravnoj gradnji na Rtu Sočaj u Peruškima u općini Marčana. Još 2007. godine temeljem prijave građana na Zeleni telefon je prijavljena bespravna gradnja zida na pomorskom dobru. Građevinska inspekcija je tom prilikom zaustavila gradnju i postavila tablu sa natpisom zabrane daljnje gradnje. Dvije godine kasnije vlasnik, ignorirajući zabranu, gradi sporni zid. Sve instance su brzo reagirale te su bageri Ministarstva zaštite okoliša srušile zid. Ovoga puta pomislili smo da je slučaj stvarno riješen. No, upornost vlasnika je nevjerojatna te su nas građani ovo ljeto ponovno obavijestili da ne samo da je vlasnik izgradio zid već je otvorio lokal na tom mjestu, nasuo parkiralište, izvjesio radno vrijeme te putokaze do bara na plaži! Slučaj smo prijavili Općini Marčana koja je prijavu proslijedila Građevinskoj inspekciji. Komunalni redari su napravili očevid te na lokaciji zatekli kontejner, nadstrešnicu, te više terasa sa suncobranima, a sa južne strane parkiralište nasuto tucanikom. Inače uz bijeli put kojim se dolazi iz pravca Peruški do navedene lokacije na više mjesta postoje putokazi, tako da nema sumnje da se na navedenom prostoru pružaju ugostiteljske usluge. Lokacija zemljišta se nalazi izvan građevinskog područja i u zaštićenom obalnom području mora, te neposredno uz more.

Da li će ovoga puta inspekcije uspjeti stati na kraj upornom vlasniku?

UREĐENA ZELENA POVRŠINA

Građane je zanimalo o kakvim se radovima radi na križanju Radićeve i Dobriline ulice. Naime, vidjeli su da su na toj maloj zelenoj površini bageri počeli kopati rupe te je površina označena bijelim crtama. Informaciju smo zatražili od pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu, Damira Prhata i dobili odgovor da su započeti radovi na uređenju do tada neuređene zelene površine. Radovi se izvode kroz Program održavanja komunalne infrastrukture za 2010. godinu, a u sklopu pojačanog održavanja javnih zelenih površina. Uređenje do tada neuređene zelene površine predviđa uređenje površinu od 673 m2 na kojoj se do tada nalazilo nekoliko grmova i starijih stabala. Na dijelu uz pješačku površinu bile su postavljene klupe koje su zbog dotrajalosti uklonjene. Na mjesto starih, biti će postavljene nove klupe s naslonom. Radovi obuhvaćaju postavu sustava za navodnjavanje (lokacije na kojima će biti postavljane instalacije označene su bijelim crtama) te zamjenu, odnosno navoz i razastiranje plodne vrtne zemlje na ukupnoj površini od 520 m2 na kojoj je planirana sadnja grmlja i trajnica.

GRAĐANI PRIJAVILI ONEČIŠĆENJE MORA U KAMPU MEDULIN

24.kolovoza građani su prijavili onečišćenje mora na lokaciji malog poluotoka kampa Medulin. Zbog neugodnog mirisa i peckanja kože građani su pretpostavili su da se radi o izlijevanju fekalija. Kontaktirali smo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koje je uz pomoć prijaviteljice pronašlo točnu lokaciju te su uzorkovali more. Dostavili su nam rezultate uzoraka na lokaciji te su o dojavi o onečišćenju, stanju i rezultatima obavijestili Inspekciju zaštite okoliša, MZOPU Odjel za Jadran i Odjel za održivi razvoj, Odsjek za zaštitu okoliša. U medijima su također obavjestili javnost da je u periodu od 24.08. do 2. rujna more na toj i još dvije lokacije bilo nezadovoljavajuće kvalitete. I ovoga puta je Zavod za javno zdravstvo promptno reagiralo na prijavu Zelenog telefona te se ponovno suradnja građana, civilnog sektora i institucija pokazala uspješnom!

BROJNI POZIVI GRAĐANA NA ZELENI TELEFON ZBOG SJEČE BOROVA U ŠUMI LUNGOMARE

Građani su bili nemalo iznenađeni i ogorčeni gledajući kako se u nedjelju 24.10. pred njihovim očima ruši devet zdravih borova u šumici Lungomare. Točno na raskrižju Tomasseove ulice i Ulice Valseline. Nakon brojnih poziva građana odmah smo zatražili informaciju od Odsjeka za zaštitu okoliša Upravnog odjela za prostorno uređenje i dobili odgovor da će na početku šetališta Lungomare niknuti višestambena zgrada. Investitor je dobio dozvolu za sječu te se obvezao posaditi nova stabla u iznosu od 37 tisuća kuna. Da li je to početak betonizacije našeg najomiljenijeg pulskog šetališta? Šuma Lungomare za Puljane je neprocjenjiva, a gradska uprava otkida šumicu komadić po komadić u nepovrat. Taj svoj plan legalizirala je i GUP-om kojim je urbanizirala dio šume. Oko 4.500 građana Pule izjasnilo se peticijom protiv gradnje u šumi Lungomare. Postavlja se pitanje za koga je onda Grad urbanizirao te djelove šume-za građane sigurno nije!

PLASTIČAN OTPAD NA PULSKOM KUPALIŠTU

U mjesecu lipnju su ogromne količine plastičnog otpada preplavile kupalište Stoja. Slučaj smo odmah prijavili Centru za obavješćivanje 112. Nije poznat uzrok ovog nesvakidašnjeg prizora, moguće je da je otpad doplutao zbog obilnih kiša i morskih struja. U moru su se mogli primijetiti ostaci plastične ambalaže, prazne boce od deterdženata, čepovi, vrećice i drugi otpad. Mrlje plastike bile su kompaktne te su se rasprostirale duž cijelog kupališta. Na teren je izašlo i gradsko komunalno poduzeće-Herculanea, koje je uspjelo iz mora izvaditi pun kamion otpada. Građani i ribari potvrdili su nam da su se i na otvorenom moru mogle vidjeti slične mrlje plastičnog otpada koji pluta te ga vjetar potom nanosi na obalu.

POČUPANA STABLA OKO STADIONA

Prilikom građevinskih radova u sklopu izgradnje stadiona Aldo Drosina iščupana su mlada stabla crnike podno južne tribine. Njihovo micanje uznemirilo je brojne građane koji su nam se obratili. Budući da su stabala mlada logično je bilo da se bar pokušaju presaditi. Kontaktirali smo ravnatelja javne ustanove Pula Sport koji nam je rekao da je glavnim projektom na tom mjestu predviđeno širenje ceste te da posjeduju sve potrebne dozvole. Kontaktirali smo i Odsjek za zaštitu okoliša te Herculaneu koja je tek nakon brojnih poziva građana i Zelene Istre ipak odlučila spasiti mladice crnike koje su sada presađene u parku Franje Josipa i Titovom parku.

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Lipanj 2010.

KAD POSTOJI ŽELJA POSTOJI I NAČIN DA SE ŠPORKULJAMA STANE NA KRAJ!

Ponekad, primajući razne pozive građana na Zeleni telefon ne možemo, a da se ne zapitamo u kojem to stoljeću živimo i na kojem stupnju civilizacijskog razvoja se nalazimo. Tako su nam građani prijavili da kroz njihovu ulicu redovito prolazi jedan auto te sav svoj komunalni otpad jednostavno baca kroz prozor na ulicu i odjuri dalje! Ima li logike u takvom ponašanju budući da se u svim naseljima nalaze kontejneri, a odlaganje komunalnog otpada u njih je besplatno. No, stanarima je dozlogrdilo takvo ponašanje te su odlučili prekopati otpad u kojem su našli razne račune na kojima se nalazilo i ime i prezime te adresa osobe kojoj optad očito pripada... Slučaj smo prijavili komunalnom redarstvu kojemu nije bilo problem doći do počinitelja te mu naplatiti zasluženu kaznu.

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Lipanj 2010.

ZA OFF ROAD NATJECANJA TREBA TRAŽITI DOZVOLU MINISTARSTVA KULTURE

Građani su nam se obratili kako bi provjerili da li je organizator off road utrke u Kršikli koja se održala 8. svibnja, ishodovao potrebnu dozvolu Ministarstva kulture.

Naime, temeljem čl. 32. Zakona o zaštiti prirode za organiziranje vožnje, vožnju i parkiranje vozila na motorni pogon (test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, športske, natjecateljske i promidžbene vožnje i sl.) izvan svih vrsta cesta, na poljskim putovima i uređenim stazama potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva. U slučajevima obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti, kada je to u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, dopuštenje nije potrebno. Temeljem ovog Zakona proslijedili smo prijavu Inspekciji zaštite prirode koja nas je kontaktirala obavjestivši nas da će poduzeti sve potrebne mjere i provjeriti da li je dozvola ishodovana. Inspekcija nas je naknadno obavijestial da organizatori nisu ishodovali dozvolu te da će biti sankcionirani.

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Svibanj 2010.

UNIŠTENA ŠUMICA NA VIDIKOVCU - "Gradnja ni na nebu ni na zemlji"

Stanovnici Ulice Monte Paradiso na pulskom Vidikovcu u subotu 10. travnja okupljali su se na ulici i u nevjerici i šoku promatrali kako bageri ruše desetke 50-godišnjih borova tik do crkve. Bez ikakve obavijesti, u svega tri sata većina stabala je posječena i kamionima odvezena, a zemljište je ubrzo ograđeno žicom s istaknutom pločom na kojoj je obavijest da će tu niknuti stambeno-poslovni centar čiji je investitor G.E.I. Istring d.o.o. Još od 2005. godine građani u suradnji s MO i Zelenom Istrom svojim se primjedbama bore protiv uništavanja šumice na Vidikovcu kako bi očuvali ovu zelenu oazu koja se nalazi između stambenih naselja.

Na Zeleni telefon smo u siječnju 2010. zaprimili zabrinute pozive građana koji su predviđali upravo ovakav scenarij i stoga smo od Grada zatražili informaciju da li je izdana građevinska dozvola za sporni objekt te ih upozorili da bi moglo doći do devastacije tog djela šumice. Kao što to najčešće biva Grad nije odgovorio na naš upit kao ni na upite Mjesnog odbora i građana koji su se obratili direktno uredu gradonačelnika.

Zanimljivo je da je nakon incidenta gradonačelnik dao izjavu za medije u kojoj navodi da Grad nije izdao dozvolu za sječu stabala te da suosjeća s građanima te da će počinitelj platiti veliku kaznu. Još je zanimljivija činjenica da je upravo Grad u prosincu 2009. izdao građevinsku dozvolu za gradnju višestambenog objekta na toj čestici. Valjda je Grad mislio da će investitor izgraditi zgradu "ni na nebu ni na zemlji" negdje na stablima otprilike....

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Travanj 2010.

OTPAD U ŠUMICI NA VERUDELI

Nazvali su nas građani koji žive na Verudeli , u istoj zgradi gdje se nalazi klinika Sunce, te su nezadovoljni što obližnja šumica sve više poprima vizure odlagališta otpada. Nekoliko su puta sami stanari očistili to zapušteno područje, stanari su čak samoinicijativno postavili (i praznili) 5 kanti za otpatke, koje je netko kroz 2 godine ukrao tj. otpilio nosače i sve odnio. Ovaj slučaj prijavili smo nadležnom Odsjeku za zaštitu okoliša koji nas je obavijestio da će u narednom periodu izvršiti čišćenje otpada na adresi Verudela 16, te nas mole da informaciju proslijedimo stanarima. Također, predlažu da stanari putem Mjesnog odbora zatraže dodjelu sadnica kako bi na taj način uljepšali vlastiti okoliš i spriječili, odnosno onemogućili ponovno odlaganje otpada. Preporuka je ovog odsjeka da se zasade sadnice autohtonih ili udomaćenih, robusnijih zimzelenih vrsti koje brzo rastu i ne zahtijevaju intenzivnu njegu (npr. lovor, pirakanta, eleagnus, mahonija, viburnum, teukrium, fotinija, pistacija ), uz nešto dekorativnih grmova oleandara, mirti ili brnistri na zonama izloženim suncu. Nadaju se da će ovim koracima uspjeti riješiti barem dio problema građana i zatvoriti još jedno mjesto ilegalnog odlaganja otpada.

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Travanj 2010.

PRANJE I SUŠENJE RUBLJA NA HIDROBAZI

Još jedan neobičan slučaj prijavili su nam građani koji često šetaju po Hidrobazi naime, jedna gospođa redovito dolazi i deterđentom pere rublje u moru te ga zatim rasprostire na užetu između stabala. Iz komunalnog redarstva saznajemo da takve aktivnosti nisu dopuštene na javnim površinama te da građani mogu kontaktirati njih u takvim slučajevima!

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Travanj 2010.

FONTANA I ZLATNE RIBICE

Nazvala nas je jedna zabrinuta gospođa koja je primijetila da se u dvorištu pulske bolnice uređuje stara fontana. No, u toj fontani se nalaze zlatne ribice za čiji opstanak se ona zabrinula. Nazvali smo voditelja službe za održavanje koji nam je rekao da će svakako sačuvati zlatne ribice koje će nakon temeljitog čišćenja fontane vratiti unutra.

Rad Zelenog telefona u 2010. godini podupiru Zaklada za poticanje pratnerstva i razvoja civilnog društva te Općine Medulin, Marčana i Ližnjan te Grad Rovinj.

Travanj 2010.

MJEŠTANI PUNTERE OŠTRO PROTIV POSTAVLJANJA BAZNE STANICE

Mještani sela Puntere nisu suglasni sa postavljanjem bazne stanice Vip-net mreže u svom mjestu, smatrajući neprikladnom lokaciju na svega 100 m do prvih građevinskih čestica. Ne žele baznu stanicu visoku 45 m i tako veliki izvor zračenja u blizini svojih kuća. Ogorčeni su što ni njih pa čak ni Općinu Barban nitko nije ni pitao za mišljenje, kao da Općina nije stranka u postupku te kao da u Punteri ne žive živi ljudi koji mogu odlučivati o sudbini prostora u kojem žive. Oštrom protestu mještana Puntere pridružila se i Općina te je Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju uputila dopis u kojem se protivi izdavanju lokacijske dozvole. Općina je najavila i da neće izdati posebne uvjete građenja te neće izdati uvjete priključenja građevne čestice na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu. Zelena Istra je pokušala inicirati sastanak na kojem bi se našle sve strane: VIP-net, Općina Barban i predstavnik MO Puntera. No, niti jedna strana nije bila previše zainteresirana za komunikaciju. Stav VIP-neta je da oni nemaju zakonsku obavezu obavijestiti građane i jedinice lokalne uprave i samouprave već samo nadležni Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju. Općina smatra da su se oni službeno očitovali UO za prostorno uređenje i gradnju te da sada nemaju potrebu razgovarati s predstavnicima VIP-neta. Mještani su u međuvremenu postavili dnevnu i noćnu stražu te kažu da će spriječiti bilo kakve daljnje radove, pa makar traktorima i vilama. Još jedan dokaz da ignoriranje javnosti uvijek na kraju rezultira sukobom, skupim odgodama ili, nadamo se, odustajanjem od projekta. To bi svim investitorima trebalo biti sasvim jasno.

Ožujak 2010.

GRAĐEVINSKE TVRTKE ILEGALNO ODLAŽU OTPAD NA PRIVATNOJ PARCELI U ŠIŠANU

Primili smo dojavu građana koji su slijedili kamion koji je iskrcao velike količine građevinskog otpada na jednu privatnu parcelu u Šišanu. Na parceli se otprije nalazi veliko odlagalište građevinskog otpada i evidentno je da ga građevinske tvrke uobičajeno koriste. Prijavu i broj registarskih tablica proslijedili smo komunalnom redarstvu općine Ližnjan. Izlaskom na teren utvrdili su da se zaista radi o nelegalnom odlaganju raznih vrsta materijala od iskopa i građevinskog materijala i to u većim količinama. Nakon toga su pratili pratili situaciju i zabilježili više od 7 kamiona raznih građevinskih tvrtki iz Zagreba, Šišana i Medulina! Prijavu su i fotografije proslijedili su Inspekciji zaštite okoliša koja bi trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi kaznila počinitelje i spriječila daljnju devastaciju okoliša. Prema članku 35. Zakona o otpadu zabranjuje se ostavljanje, istovar i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu određena u skladu s ovim Zakonom, a kazne za nepoštivanje ove odredbe Zakona su od 300.000 do 700.000 kn (čl. 84, stavak 7). Ovo nije izdvojen slučaj jer takvih divljih odlagališta gra-đevinskog otpada ima puno i moguće je da neke privatne osobe zarađuju tako što dopuštaju odlaganje građevinskog otpada na svojoj parceli.

Veljača 2010.

ILEGALNA SJEČA STABALA

Neki su se građani "dosjetili" kako ublažiti hladnu zimu te su u prigradskoj šumici Boškarica posjekli četiri zdrava stabla! Srećom je naša sugrađanka uhvatila počinitelje na djelu i zapisala broj registracije automobila počinitelja. Slučaj smo fotodokumentirali te prija-vili Hrvatskim šumama koji su utvrdili štetu i slučaj proslijedili policiji. Protiv počinitelja je pokrenut prekršajni postu-pak. Naime, prema Zakonu o šumama (140/05) zabranjeno je: pustošenje šu-ma, sječa stabala ili njihovo ošteći-vanje, odsijecanje grana i dijelova gra-na, a fizička osoba može biti kažnjena novčanom kaznom od 1.000 do 7.000 kuna za počinjenu štetu.

Siječanj 2010.

RIJEŠEN SLUČAJ I UČINJENO DOBRO DJELO

U prosincu smo primili dojavu na teret obitelji iz Pule koja za grijanje koristi neprimjerene materijale, koji izgara-njem stvaraju crni dim i neugodni miris. Nakon posjeta toj obitelji shvatili smo da se radi o ljudima vrlo lošeg imovi-nskog stanja, koji nemaju novaca za ogrjevna drva. Sjetili smo ih se nakon snijega koji je u prosincu srušio mnogo stabala u pulskim parkovima i prigra-dskim šumicama. U suradnji s građa-nima koji su čistili šumicu na Sisplacu i uredno složili otpiljene trupce, te s He-rculaneom koja je organizirala prijevoz - oko 7 kubnih metara trupaca istova-reno je u dvorište zahvalne obitelji s početka priče.

Prosinac 2009.

OZBILJNO ZAGAĐENJE KANALA U UMAGU

Ovaj primjer ističemo zbog primjereno brze reakcije svih nadležnih. Od prijaviteljice iz Umaga stiže nam dojava o zagađenju kanala s vanjske strane ograde tvornice cementa. Prema njenim riječima, voda u kanalu je sasvim crna, smatra da se radi o mazutu, a na površini plivaju mrtve ribe. S obzirom da se kanal ulijeva u more, istog časa nazvali smo Lučku kapetaniju iz Umaga u čijoj je nadležnost pomorsko dobro. Nakon uviđaja u vrlo kratkom roku, Lučka kapetanija potvrđuje prijavu i dostavlja nam fotografije iz kojih je vidljivo da se radi o vrlo ozbiljnom zagađenju vode. Nizom telefonskih poziva u slučaj se uključuju Inspekcija zaštite okoliša, Vodopravna inspekcija i nadležni u Gradu Umagu. Nadležni iz Grada Umaga preuzimaju inicijativu i, prema uputama vodopravne inspektorice, obavezuju se uzeti uzorak zagađene vode koji će dat na analizu, a uginulu ribu poslati na analizu veterinarskoj inspekciji u Rijeci. Sve se to dogodilo u samo nekoliko sati, kao što bi i trebalo u hitnim i opasnim situacijama. Od Grada Umaga očekujemo povratnu informaciju o zagađivaču i sankcijama, koje će, nadamo se, biti primjerene šteti koju je prouzročio.

Prosinac 2009..

SUHOZIDI-TRADICIJA U NESTAJANJU

Na Zeleni telefon primili smo poziv građana koji su zabrinuti za sudbinu suhozida koji se nalaze na još uvijek pošumljenom brdu u Pješčanoj uvali. Tamo se uskoro planira izgradnja stanova i apartmana zbog koje će cijela mreža suhozida kao i šume biti uništena. No, čak i na dijelovima koji spadaju u poljoprivredno zemljište vlasnici zemljišta bezobzirno uništavaju suhozide pretvarajući ostatke naše kulturne baštine u hrpu kamenja.

Nakon obilaska terena kontaktirali smo Konzervatorski odjel u Puli te im poslali fotografije suhozida. Budući da Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/1999) suhozidi nisu posebno zaštićeni, Konzervatorski odjel nema ovlasti u njihovoj zaštiti.

Stupili smo u kontakt i s Inicijativom za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje s otoka Paga. Kao što u inicijativi ističu, naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti kako potvrđuju rezultati arheoloških istraživanja. U suhozidu su definirane međe kao vidljiva podjela vlasništva, podizane su terase, ograđeni pašnjaci i pojilišta za stoku, no u suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago i površine za uzgoj usjeva. Također je, našim precima poznata od davnina, vrlo bitna uloga gromača u zaštiti tla od erozije. Tehnika gradnje suhozidom, nije se mnogo mijenjala ni usavršavala, ovisila je o umješnosti pojedinog graditelja seljaka te o vrsti kamena u pojedinim regijama.

Ovom inicijativom predlaže se Ministarstvu kulture RH da pripremi i da na usvajanje Zakon o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra ili da se u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugrade zakonski propisi kojima bi se dao pravni okvir cjelovitoj zaštiti i očuvanju te vrijedne kulturne baštine.

Cilj je da se inicijativi priključi što veći broj općina i gradova te ćemo putem Zelenog telefona proslijediti pozive općinama i gradovima na području Istarske županije.

SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE

Sve se može kad se hoće! Na Zeleni telefon obratili su nam se građani koji su bili zabrinuti da će se zbog najavljene gradnje crpne stanice Riviera devastirati i park kroz koji bi cijevi crpne stanice trebale proći:

"...šteta rušenjem stogodišnjih stabala je nepopravljiva, pogotovo što znamo da sadnja nakon sječe zaostaje ili je nema uopće. Bez tog parka kao uopće bez lanaca parkova od željezničke do Karoline bila bi neugledna nakupina zgrada loših fasada. Ovako je čarobni hlad i odmor za šetače, djecu i svakoga tko cijeni park, neprocijenjivo blago."

Slijedom tog maila kontaktirali smo nadležene institucije te stupili u kontakt s voditeljem projekta crpne stanice iz Herculanee koji nas je ugodno iznenadio. Naime, Herculanea je kao naručitelj radova zahtijevala od izvođača radova da promijeni trasu određenu projektnom dokumentacijom kako ne bi oštetili niti jedno stablo. Budući da su zbog te promjene morali naručiti i nove šahtove drugačijeg kuta, zatim izmijeniti projektnu dokumentaciju zaključujemo da su se zaista potrudili. Kako bi se i sami uvjerili izašli smo na teren s izvođačem radova i s predstavnicima Herculanee te su nam pokazali kuda će ići trasa. U sklopu projekta namjeravaju obnoviti zelenilo koje će biti uništeno prilikom radova (travnjak i grmovi). I na kraju zaključujemo da alternative uvijek postoje i moguće su ukoliko postoji imalo volje od strane nadležnih i institucija!

Suradnjom i konzultacijama do održivijeg načina upravljanja vodotocima

I u posljednjem broju pisali smo o zaštiti Pazinčice i o svim koracima koje smo poduzeli kako bi zaštitili stanište rječnog raka. Tijekom listopada i dalje smo radili na tom slučaju te smo sudjelovali na sastanku u Općini Cerovlje na kojem su sudjelovali predstavnici Zelene Istre, JU Nature Histrice, Hrvatskih voda i Inspekcije zaštite prirode. Na ovom sastanku svi sudionici iznijeli su svoja stajališta te se složili s činjenicom da nedostaje koordinacije između ustanova za zaštitu prirode i ustanove za upravljanje vodama na razini države. Rezultat sastanka je postignuti dogovor o neformalnoj suradnji s ciljem zadovoljavanja i potreba zaštite prirode i zaštite od poplava: ubuduće će se pri planiranju godišnjih radova djelatnici buzetske vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda konzultirati s Javnom ustanovom Natura Histrica i udrugom Zelena Istra. Na taj način će se izvođači na vrijeme moći upozoriti o zaštićenim vrstama i radovima na područjima koji pripadaju Nacionalnoj ekološkoj mreži ili o drugim okolnostima o kojima bi trebalo voditi računa. Jedino pravovremenim uključivanjem svih zainteresiranih može se spriječiti devastacija zaštićenih prirodnih staništa. Tijekom listopada sudjelovali smo i u javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije, koje su se odnosile i na usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode. Pismenim putem uputili smo i svoje primjedbe i prijedloge da se stanište slatkovodnog rječnog raka na području Pazinčice i Rakovog potoka uvrsti u područja koja su u PPIŽ predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja te predložili da se pokrene postupak preventivne zaštite tog područja.

ZELENA ISTRA TRAŽILA UZORKOVANJE MORA

Putem Zelenog telefona primili smo pritužbe građana na smrad koji dolazi iz blizine septičke jame vile koja nije priključena na gradsku kanalizaciju pored kupališta za osobe s invaliditetom na Valkanama u Puli. Svake godine, osobito početkom sezone kupanja, građani nas obavještavaju o izlijevanju fekalnih voda na toj lokaciji, kao i o mnoštvu komaraca. Po našoj prijavi na teren su izašli djelatnici Pula Herculanea­e, odjela kanalizacije, koji su ustvrdili da tada nije bilo prelijevanja septičke jame. No, mi smo ovaj slučaj prijavili i županijskom Zavodu za javno zdravstvo te smo zatražili uzorkovanje mora na tom mjestu. Uzorkovanjem bi se trebalo ustanoviti ima li tamo fekalnih bakterija. Budući da to nije standardna lokacija uzorkovanja mora, uzorak se može uzeti samo nakon posebnog zahtjeva. 28. svibnja 2009. dobili smo rezultate prvog ciljanog uzorkovanja prema kojima nisu nađene fekalne bakterija. Iz Zavoda za javno zdravstvo obavijestili su nas da to ne znači da izlijevanja nije bilo već da je moguće da je uzorak uzet prekasno. Stoga smo zamolili građane od kojih smo prijavu prvobitno i primili da nam kada dođe do izlijevanja septičke jame što prije jave kako bi mogli pravovremeno obavijestiti Zavod za javno zdravstvo.

svibanj 2009.

UNIŠTENA LASTAVIČJA GNIJEZDA S PTIĆIMA

Dana 21. svibnja uznemireni građani prijavili su nam uništavanje više lastavičjih gnijezda s tek rođenim ptićima na terasi hotela Brioni u Puli i to mlazevima vode. Pa tko više ne zna da su lastavice (lat. Hirundo rustica) strogo zaštićena svojta i da ih nipošto ne bi smjeli uništavati (prema Zakonu o zaštiti prirode). Odmah smo reagirali i prijavili slučaj Inspekciji zaštite prirode koja nas je obavijestila da će izvšiti inspekcijski nadzor. Kontaktirali smo i upravitelja hotela Brioni, gospodina Ivana Tekovića, koji je rekao da nije znao za slučaj, da se očito radi o slučajnom propustu te da obećaje da će hitno postupiti i sačuvati preostala gnijezda. Mi koristimo ovu priliku kako bi upozorili sve građane da lastavice spadaju u strogo zaštićene svojte prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) te je zakonom strogo zabranjeno namjerno ih hvatati, držati i/ili ubijati te namjerno oštećivati njihova gnijezda i jaja i uznemiravati ih, naročito u vrijeme razmnožavanja i podizanja mladih. Kazne za kršenje ovog zakona sežu od 25.000 kn na više!

svibanj 2009.

GRAĐANI ZABRINUTI ZA ZELENILO I DRVEĆE PARKA MONTE ZARO U PULI

Građani su nas nakon obavijesti u medijima da je Grad započeo s uređenjem Boškovićevog uspona na Monte Zaru u Puli obasuli pozivima na Zeleni telefon u brizi za zelenilo i stabla parka Monte Zaro. Poučeni samo nedavnim iskustvom devastacije drvoreda na pulskoj zaobilaznici te devastacijom drvoreda na pulskoj obilaznici te devastacijom drvoreda zbog uređenja pločnika na Marsovom polju odlučili smo odmah intervenirati te smo zatražili informaciju o navedenom zahvatu od pročelnika Damira Prhata. Pročelnik nas je obavijestio da neće biti nikakvih zahvata na zelenilo i drveće te da se radovi odnose na već postojeći kolnikna kojem će se urediti nogostup te će se označiti parkirna mjesta. Nadamo se da će bar ovaj gradski park ostati netaknut kao jedan od bisera zelenih oaza. 0žujak 2009.

POMOR SARDELE NA SAVUDRIJI

Primili smo poziv uznemirenog mještana Savudrije koji je 25. veljače primijetio da se u moru na potezu Albera i Crvenog Vrha prema Rtu Savudrija nalazi velika količina uginule ribe. Slučaj smo odmah prijavili Lučkoj kapetaniji koja nas je obavijestila da su već zaprimili prijavu te su nas uputili da se za više informacija obratimo centru za obavješćivanje 112 te veterinarskom inspektoru. Oni su nas obavijestili da se ne radi o trovanju ni onečišćenju mora jer da se radi o trovanju uzrokovanom nekim toksičnim sredstvom, ne bi došlo do pomora jedne vrste, već više njih. Budući da se radi o pomoru samo jedne vrste točnije sardele goleme, uzročnik može biti nešto što djeluje samo na veliku srdelu, čime se uglavnom mogu isključiti toksini. Prema stručnjacima Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu, vjerojatni uzrok je niska temperatura mora tj. ispod 10 stupnjeva Celzija. Veljača 2009.

ZELENE POVRŠINE UNAPRIJEĐUJU KVALITETU ŽIVOTA

Stanovnici dijela Ulice Kate Pejnović u Poreču obratili su nam se kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog mogućnosti da se na mjestu zelene površine koja se nalazi ispred njihovih kuća izgradi poslovno­-stambeni objekt. Prema njihovim riječima, izgradnja takvog objekta narušila bi mir, oduzimala sunčevo svjetlo, ugrozila životnu kvalitetu, ali i smanjila vrijednost njihovih nekretnina. U javnu raspravu o Detaljnom planu uređenja su se uključili s prijedlogom da se sporna građevinska čestica prenamijeni u zaštitni zeleni koridor. Njihove primjedbe nisu prihvaćene. Novim Detaljnim planom uređenja ovog dijela Poreča gradnja će biti dopuštena jer planirana zgrada na istoj parceli postoji i u još uvijek važećem planu iz 1992. godine. Vlasnica spornog zemljišta također je sudjelovala u raspravi sa zahtjevom da zgrada mješovite namjene ostane. Kao kompromis sa zahjevima stanara, buduća zgrada je odmaknuta još nekoliko metara od njihovih kuća te je u plan ucrtana pješačka staza širine tri metra. Jasno je da stanari Ulice Kate Pejnović žele očuvati zelenu površinu jer ne žele da im se ugrozi postojeća kvaliteta življenja. To im se ne može zamjeriti: znaju to svi oni koji su doživjeli da su im umjesto stabala ispred prozora niknuli betonski zidovi. I ovaj nam primjer potvrđuje značaj zelenih površina u gradovima ­ koliko je važno, naročito u novim naseljima, predvidjeti parkove, zelene koridore i zelena mjesta za igru djece. "Sve veće potrebne površine za stanogradnju, rad, promet i opskrbu dovele su do povećanog iskorištavanja krajolika i slobodnih površina unutar naselja....Zelene površine su važan preduvjet za zdravo stanovanje i rad, za reakreaciju stanovništva i osiguranje prirodnih uvjeta života u naseljima. Na kvalitetnije oblikovanje i intenzivnije ozelenjavanje nisu samo obavezni gradovi i općine, nego i svi oni koji koriste zemljišne čestice u građevne ili slične svrhe kao i privatni investitori i nositelji javnih interesa koji grade objekte za javne namjene u koje se mogu ubrojiti: škole, vrtići, dječja igrališta, vodoopskrbni objekti, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda i slično. Željeni efekt intenzivnog ozelenjavanja naselja i gradova može se postići samo ako se drvećem i grmljem ne ozelenjavaju samo ulice i javne površine, nego i neizgrađene površine građevnih čestica..." (iz knjige "Uređenje građevnog zemljišta", autor: mr.sc. Vladimir Krtalić, dipl. inž.građ., biblioteka: "Uređenje prostora", nakladnik : Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb, 2000.) Veljača 2009.

KONJI, ŽICE, ŠETAČI I LOVAČKI PSI

Prošli mjesec dobili smo dvije zanimljive prijave koje su povezane jer svaka prijava iznosi jednu stranu iste priče.Javila nam se mještanka Medulina koja nas je obavijestila da je oko područja crkve Sv. Petar, u blizini konjušnice, sve više zemljišta uz bijelu cestu ograđeno žicom. Ta cesta vodi kroz šumu kuda prolaze djeca, šetači s psima, jahači na konjima i dr. Ona smatra da je ta žica opasna za ljude i životinje. I sama je vidjela kako se jedna srna uplela u tu žicu dok je bježala od lovačkog psa, a napominje i kako onuda prolaze konji s čak tri ranča prilikom privatnog i turističkog jahanja, a te su žičane ograde potencijalno opasne za njih.Nedugo zatim stiže nam i druga prijava. Mještanin Medulina koji živi u blizini jednog ranča smatra da vlasnici konja uopće ne brinu za svoje konje jer oni slobodno lutaju po privatnim poljoprivrednim posjedima. Konji onuda prolaze bez nadzora pa je njegov susjed ove godine ostao bez uroda grožđa jer su mu konji sve uništili. Prijavitelj je napomenuo da su susjedi počeli ograđivati svoje parcele kako bi spriječili konje da ne prolaze i uništavaju njihove posjede.Nazvali smo komunalno redarstvo općine Medulin i komunalni redar nam je potvrdio da su već primili više primjedbi građana zbog nekontroliranog kretanja konja i da se radi isključivo o jednom ranču u Medulinu. Prema Zakonu o stočarstvu (NN 70/98) vlasnici ne smiju po privatnom poljoprivrednom zemljištu puštati životinje ukoliko nemaju dozvolu vlasnika. Mještani su prijavili slučaj stočarskom inspektoru u Rijeci no, svaki bi vlasnik trebao dignuti posebnu privatnu tužbu protiv vlasnika konja.U vezi s prvom prijavom, komunalni redar nam je pojasnio da svatko ima pravo ograditi svoju privatnu parcelu, ali ne smije je ograditi bodljikavom žicom koja je opasna za ljude (tipa logorska žičana ograda). Budući da u komunalnom redarstvu nisu primili sličnu prijavu, zamolili smo prijaviteljicu da nam javi točnu lokaciju ukoliko se radi o bodljikavoj žici. I na kraju ostaje i još jedno pitanje: da li je to područje kuda se šetaju djeca, turisti i konji ujedno i lovna zona? Jer što tamo radi lovački pas koji naganja srnu preko žice? Veljača 2009.

MJEŠTANI ŽELE ZAŠTITI CRKVICU SV. ILIJE U BALAMA

Primili smo pismo zabrinutih mještana Bala koji se već 6 mjeseci bore za zaštitu crkve Sv. Ilije u Balama. Naime, radi se o crkvi koja se nalazi u kategoriji evidentiranih spomenika kulture s prijedlogom za zaštitu, odnosno registraciju kao zaštićeni spomenik kulture (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03). Treba napomenuti kako je u Urbanističkom planu općine Bale zaštita kulturne baštine istaknuta kao najvažnija stavka. Neposredno uz samu crkvu i između crkve i obiteljskih stanova izgrađeni su objekti neprimjerene visine (prema mjerama zaštite iz konzervatorske podloge ta crkva je prostorna dominanta te se druge gra evine ne smiju nametati svojom visinom). Nadalje uništen je i suhozid iako je suhozidna arhitektura uvrštena kao prostorna posebnost naselja, podignuta je i visoka betonska ograda, bazen i septička jama... Niti u jednom segmentu nije poštivan Urbanistički plan. Mještani upozoravaju da bi se nadograđivanje bez suradnje konzervatora i bez poštivanja Urbanističkog plana moglo nastaviti te da će na taj način crkva Sv.Ilije ostati obzidana betonom.Do sada su poslani upiti i zahtjevi za intervencijom građevinskoj inspekciji, Ministarstvu kulture, Općini Bale, no, intervencije su izostale. Mještani na kraju poručuju da je i u prospektu Turističke zajednice crkva Sv. Ilije istaknuta kao jedna od znamenitosti Bala te da bi suradnjom konzervatora i arhitekata trebalo sačuvati taj dio kulturne baštine. Nadaju se da će općina Bale zaštiti crkvu jer ako nije vidljiva, ona kao da i ne postoji.

Prosinac, 2008.

OPREZ S AZBESTOM!

U siječnju smo primili dva poziva koja su se odnosila na zbrinjavanje azbesta. Gra ani nas sve više zovu i raspituju se gdje mogu pravilno zbrinuti taj opasan otpad koji nas okružuje, najčešće u obliku salonitnih ploča koje se nalaze na krovovima. Azbestna vlakna ukoliko su raspršena u zraku mogu uzrokovati maligne bolesti pluća. Azbestoza je u Hrvatskoj uglavnom izazvana profesionalnom izloženosti u proizvodnji i preradi azbestnih vlakana. Još 2007. godine izašao je Pravilnik o načinu zbrinjavanja otpada s azbestom. Radi zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša odre ene su mjere kako bi se spriječilo i smanjilo onečišćenje azbestom te uspostavio sustav gospodarenja otpadom. Da bi se spriječilo oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš, takav otpad se prije prijevoza mora obraditi, zapakirati i prekriti. Spremnici i ambalaža s tim otpadom moraju biti vidljivo označeni, prema posebnom propisu.Odlukom ministra zdravstva još u 2006. godini je zabranjena upotreba azbesta i proizvoda koji ga sadrže. Da bi našim sugrađanima dali konkretne informacije gdje i kako azbest odložiti obratili smo se Metisu, ovlaštenom prikupljaču azbesta za područje Istarske županije. Od njih saznajemo da građani mogu u Metisu besplatno predati azbest, dok tvrtke plaćaju 5 kn po kilogramu. Ukoliko je azbest u raspadajućem stanju trebaju nazvati djelatnike Metisa koji će intervenirati i zaštitnim sredstvima skupiti azbest te ga hermetički zbrinuti u folije ili vreće. Upitali smo gdje se i na koji način taj azbest na koncu zbrinjava. Os Metisa smo dobili informaciju da se privremeno tako prikupljen azbest skladišti u Metisu dok se na odlagalištu otpada Kaštijun namjerava napraviti posebno odlagalište za azbest (betonski plato na kojem će se pohranjivati hermetički zatvorene vreće s azbestom te zatim prekrivati). Prosinac, 2008.

SVE VIŠE RIJEŠENIH SLUČAJEVA SA ZELENOG TELEFONA!

U protekla dva mjeseca sve je više riješenih slučajeva sa Zelenog telefona koje smo prijavljivali raznim inspekcijama. Od Inspekcije zaštite okoliša dobili smo rješenja za pet prijavljenih slučajeva . Me u njima je i slučaj pogona Istarskih ciglana u Borutu za koji je inspekcija izrazito brzo reagirala! Naime, dobili smo prijavu gra ana o prekomjernoj prašini koju taj pogon ispušta. Mještani su se žalili i na prekomjernu buku te na skladištenje sirovine i briketa na otvorenom. Sirovina je samo prekrivena iako u njihovoj Studiji utjecaja na okoliš piše da "će se sve sirovine transportirati i skladištiti u zatvorenim silosima i skladištima." Slučaj smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša koja je još istog dana obavila inspekcijski nadzor i utvrdila propuste te razgovarala s odgovornima. Ubrzo nam je stigao dopis inspekcije u kojem nas obavještavaju da su donijeli rješenje te da je nare eno provo enje navedenih mjera zaštite okoliša i pojačano održavanje manipulativnih površina odmah po primitku rješenja, a pokrivanje rezervnih skladišta sirovina i uklanjanje briketa u roku 15 dana po primitku rješenja. Rješenje je primljeno 10. studenog 2008. godine. I da ne bi sve ostalo samo na rješenjima inspekcije povezali smo gra ane s odgovrnim predstavnicima tog pogona koji su izrazili želju da komuniciraju s lokalnim stanovništvom kako bi zajednički došli do trajnijeg rješenja problema. Od ostalih inspekcija izrazito pozitivnu suradnju imali smo s Poljoprivrednom inspekcijom koja je tako er u kratkom vremenu riješila slučaj nelegalne eksploatacije zemlje u selu Fartica, te Inspekcije zaštite prirode iz Rijeke vezano uz devastaciju Rakovog potoka i očuvanju izrazito rijetkog i zaštićenog riječnog raka. Veliki je broj i dobivenih informacija koje smo dobili pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, pogotovo od Gra evinske inspekcije budući da smo ih "preplavili" upitima vezanim uz postavljanje antena za mobilnu komunikaciju. Primili smo desetak odgovora na naše upite i jedno riješenje o uklanjanju bespravno postavljene antene na temelju naše prijave.

Studeni 2008. 4

UNIŠTAVAJU NAM VARGAROLU!

Na Zeleni telefon protekli mjesec stizali su nam brojni pozivi gra ana koji su tražili našu pomoć vezano uz sječu stabala širokog razmjera koja se doga a na lokaciji Vargarola, tj. u okruženju brodogradilišta Tehnomont d.o.o. u Puli. Uputili smo dopis Odsjeku za zaštitu okoliša grada Pule o tom slučaju da bi tek nakon dugog čekanja dobili neprimjeren šturi odgovor da je taj odsjek izdao suglasnost o uklanjanju stabala, nit objašnjenje zašto, niti pokazivanja imalo interesa za zabrinutost gra ana. A ljudi su jako ogorčeni, ljuti i s nevjericom gledaju kako stabla svakodnevno pred njihovim očima padaju! Unazad par godina u više navrata su nam se ljudi javljali i prijavljivali sječu zdravih stabala, iskrcavanje gra evinskog materijala i sličnih aktivnosti na tom području. Ispostavilo se da je ta katastarska čestica u vlasništvu Tehnomonta koji na tom području namjerava proširiti proizvodnu zonu i napraviti parkiralište. Na ovom slučaju ćemo još raditi... Studeni 2008.

GRAĐANI JAKO ZAINTERESIRANI ZA "ZELENE OTOKE" U PULI

Budući da je u Puli napokon uvedeno odvojeno sakupljanje korisnog otpada putem „zelenih otoka“ velik broj poziva gra ana odnosio se upravo na kategoriju otpada. U gradu Puli postavljeno je 80 "zelenih otoka" i gra ani se polako navikavaju na novi sustav prikupljanja otpada. Zovu nas i traže dodatne informacije o lokacijama "zelenih otoka", o vrstama otpada koje se mogu reciklirati, o lokaciji novog reciklažnog dvorišta i sl. Gra ani koji nas zovu zadovoljni su kampanjom i pozdravljaju ovakav novi sustav odvajanja otpada. Mnogi su izrazili želju da se postavi još više "zelenih otoka" jer neki kvartovi nisu potpuno pokriveni. Napominjemo da se kampanja nastavlja i u 2009. godini kada Pula Herculanea namjerava postaviti dodatne "zelene otoke" u gradu. Javljaju nam se i mještani Nove Verude koji su dio pilot-projekta odvojenog sakupljanja otpada u kućanstvima po modelu "od vrata do vrata" te imaju razne prijedloge kako bi se sustav mogao unaprijediti, npr. sakupljanje više vrsta u jednom danu i sl. zinfo – studeni 2008. 5 Najčešće nedoumice su vezane uz vrste plastike koja ide u žuti kontejner. Tako da ponavljamo da se u taj kontejner može odlagati sva ambalaža od deterdženata, omekšivača, tekućine za pranje su a, plastična ambalaža od osobne higijene (šamponi, mlijeko za tijelo, tonik, tekućine za tuširanje), plastične kutije, kanistri od vode, destilirane vode, plastični čepovi od boca, plastične vrećice. Ali, oprez! U žuti kontejner ne ide: ambalaža od tetrapaka i kartona, igračke od plastike, ambalaža od paste za zube, kemijske olovke, plastične čaše i tanjuri, čašice od jogurta i namaza i sl., vrećice od čipsa, bombona i sl.

USPJEŠNO RIJEŠEN SLUČAJ SA ZELENOG TELEFONA

Već smo u više navrata govorili o automehaničarskim, autolakirerskim i sličnim obrtima koji mogu biti vrlo "neugodni" susjedi ukoliko se ne pridržavaju mjera za zaštitu okoliša. Otrovna isparavanja, buka, opasan otpad u kontejneru za komunalni otpad samo su neki od problema s kojima se građani susreću ukoliko žive blizu takvih obrta. Te slučajeve prijavljujemo Inspekciji zaštite okoliša i evo jedan od njih, na zadovoljstvo mnogih susjeda, je uspješno riješen. Inspekcija zaštite okoliša obavijestila nas je da je postupajući po našoj prijavi obavila inspekcijski nadzor te je utvrdila da sporna tvrtka za proizvodnju plovila nije obavila mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak na tri ventilacijska ispusta iz proizvodnog pogona te im je naređeno mjerenje tih emisija u zrak. S obzirom da se u prozvodnji plovila koristi polisterska smola, gelocat, katalizator te nitro razrjeđivač, tvrtki je naređeno da prijavi pogon za proizvodnju plovila u Registar postrojenja u kojem se koriste hlapivi organski spojevi ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve te da vodi evidenciju o korištenju tih spojeva. S obzirom da iz takve djelatnosti nastaje otpad o kojem ova tvrtka nije vodila očevidnike, naređeno im je da uspostave i vode očevidnik o nastanku i tijeku tog otpada. I evo, nadam se da ste sada uvidjeli kako ne morate trpjeti posljedice npr. vašeg susjeda autolakirera jer su takvi obrti itekako dužni poduzeti sve ove mjere zaštite okoliša!

ZELENA ISTRA, INSPEKCIJE I MUP ZAJEDNO U AKCIJI PROTIV NELEGALNE EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA I ZEMLJE

* 09-eksploatacija.jpg:

Kako do novca nezakonito i nanoseći velike štete prirodi i okolišu? Neki su se dosjetili nelegalnog vađenja i prodaje kamena i zemlje. Ilegalno iskopavanje i odvoz zemlje i kamena utvrdili smo na području Općine Kanfanar (sela Kurili i Pilkovići) i na području Grada Rovinja (naselje Madonna del campo) i prijavili ju Državnom inspektoratu u Rijeci - Odsjek za nadzor u području rudarstva i Ministarstvu poljoprivrede - Poljoprivrednoj inspekciji u Puli, koja je nadležna za nelegalnu eksploataciju zemlje i rovinjskom MUP-u.

Uz prvu prijavu smo dostavili i snimke lokaliteta iz zraka s označenim mjestima nelegalne eksploatacije zemlje i kamena i snimke na kojima je vidljivo ime tvrtke koja je odvozila zemlju s jedne od lokacija, te zajedno s rudarskim inspektorom obišli prijavljene lokacije. Na drugu lokaciju uputili smo djelatnike MUP-a koji su na licu mjesta zatekli počinitelje i podatke dostavili poljoprivrednoj inspekciji. Inspekcijama i MUP-u očevid i prijavu smo olakšali preciznim informacijama o lokalitetu i katastarskom broju čestica i imenima vlasnika zemljišta na kojima se događa nelegalna eksploatacija. Inspektori su nam potvrdili da smo im na taj način znatno olakšali posao i prijave.

Ovim putem izražavamo zadovoljstvo brzim odgovorom inspekcija i MUP-a, budući da jedino pravovremena reakcija i primjerene sankcije mogu odvratiti sadašnje i buduće prekršitelje od nepovratne devastacije krajobraza.

Svakom eksploatacijom kamena vizualno se degradira krajobraz, mijenja se slika područja, smanjuje se privlačnost i vrijednost područja, odstranjuje se biljni pokrov itd. Tragično je što nam se u Istri takvo uništavanje prirode i okoliša događa u mjeri koja nam uopće nije potrebna - vrlo velika količina izvađenog kamena se, naime, izvozi. Svoje bismo potrebe mogli mogli zadovoljiti s puno manje eksploatacijskih polja. Podsjećamo da je prema jednoj studiji objavljenoj 2007.godine Istarska županija brojem registriranih eksploatacijskih polja na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. No, izrađivači studije utvrdili su i da je rudarska koncesija izdana za samo 46 od ukupno 71 eksploatacijskih polja. Prema Zakonu o rudarstvu i Pravilniku o postupku ishođenja istražnog polja i eksploatacijskog polja, za svako istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina moraju se ishoditi odobrenje za istraživanje i rudarska koncesija za eksploataciju od Ministarstva gospodarstva odnosno od lokalne državne uprave. Dakle, ne samo što se velika eksploatacija događa sa i bez svih uredno ishodovanih dozvola, nego se krajobraz dodatno nepovratno uništava i nelegalnom eksploatacijom.

KAKO SE ZBRINJAVA MEDICINSKI OTPAD U PULSKOJ BOLNICI

Građani su se raspitivali na koji način se medicinski otpad zbrinjava u Općoj bolnici Pula jer su posumnjali da se dio medicinskog otpada spaljuje. Kako bi se bolje informirali i otklonili sumnje nazvali smo ravnateljstvo Opće bolnice Pula te razgovarali s glasnogovornikom. On nam je objasnio da se bolnica pridržava svih zakonskih propisa koji se tiču zbrinjavanja medicinskog i drugog otpada. Načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja uređen je Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom i njegovu primjenu u praksi. Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva odvojeno sakupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka. U pulskoj općoj bolnici infektivan otpad odvajaju, prešaju, termički obrađuju te odlažu u kontejnere koji se hermetički zatvaraju i proslijeđuju ovlaštenim prikupljačima uz sve potrebne prateće listove. Vjerojatno su građani pomislili da se u tom pogonu spaljuje infektivan otpad no, on se samo obrađuje kako bi se mogao transportirati.

NEPRIMJERENO SKLADIŠTENJE STAJSKOG GNOJIVA

Građani su prijavili neprimjereno skladištenje stajskog gnojiva u Gajmovićima kraj Pazina. Naime, vlasnik farme odlaže ogromne količine gnojiva na hrpe u samom dvorištu koje se nalazi uz stambene kuće. Nepodnošljiv miris širi se cijelim naseljem te mještani ne mogu niti otvoriti prozore. Mještani su čak pozvali i policiju koja je potvrdila da je stanje nepodnošljivo te je legitimirala počinitelje i proslijedila prijavu Veterinarskoj inspekciji.

Mi smo također proslijedili prijavu Veterinarskoj inspekciji te smo razgovarali s inspektoricom koja nam je objasnila da oni postupaju po Pravlniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 2005/136) U tom pravilniku piše da se farme mogu graditi na lokaciji koja mora biti na području i u zoni koja u odnosu na vrstu proizvodnje i ekološke čimbenike neće ugrožavati ili biti ugrožena od stambenih i drugih objekata u bližoj ili daljnjoj okolini, u skladu s posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša. Otpadne vode, koje nastaju tijekom proizvodnog procesa ili pranja objekta i opreme, moraju se sakupljati u vodonepropusnoj laguni. Prostor za odlaganje i zbrinjavanje gnoja i gnojovke iz objekta mora biti smješten/izgrađen tako da se spriječi zagađivanje okoliša i raznošenje štetnih bioloških zagađivača.

Prema svemu navedenom ovaj slučaj ima itekakve osnove za inspekcijski nadzor. Inspektorica nam je napomenula da je sam pravilnik dosta nedorečen te da ne nema propisanih uvjeta kako bi ta gnojnica trebala izgledati no, da će svakako poduzeti potrebne mjere. Nadamo se da će vlasnik farme postupiti po nalogu inspekcije te da će u što bržem roku urediti prostor za odlaganje gnoja na olakšanje svih susjeda.

MRTVI ŠIŠMIŠI U ROJCU

Jednog jutra, prilikom dolaska u ured u zgradi Karlo Rojca, zatekao nas je stravičan prizor. Naime, po stepeništu se nalazilo desetak mrtvih šišmiša. Domari su nam pokazali da se u jednoj prostoriji još uvijek nalazi jedna kolonija živih šišmiša.

Brzo smo reagirali i raspitali se na koji način bi ih mogli spasiti. Vjerojatno su šišmiši pokušali noću izaći iz zgrade ali prozori su bili zatvoreni te su udarali u stakla te tako uginuli. Naši aktivisti, biolozi savjetovali su nas da što neprimjetnije, bez dodatnog uznemiravanja otvorimo prozore, a oni će noću izaći. Ukoliko ne izađu potrebno ih je nježno uhvatiti rukavicama i staviti u pamučne vrećice te pričekati noć i onda ih pustiti. Kontaktirali smo i Prirodoslovni muzej u Zagrebu jer tamo rade stručnjaci koji se bave šišmišima te su zaintersirani za sve informacije o njihovim staništima, vrstama i sl. Poslali smo im uzorke uginulih šišmiša kako bi mogli determinirati vrstu, uzroke smrti te ostale čimbenike.

Sve su vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode te prema Zakonu o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), kao i posebno zaštićene prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca, a sve vrste također se nalaze na popisu ugroženih vrsta prema Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske. Najviše ih ugrožava onečišćenje okoliša i uništavanje prirodnih staništa. Možda niste znali da se u Hrvatskoj mogu pronaći sve 33 europske vrsta tog ugroženog letećeg sisavca. Hrvatsko zakonodavstvo kao i zakonodavstva drugih europskih zemalja štiti šišmiše i predviđa znatne novčane kazne za njihovo ugrožavanje i ubijanje i to od 1.000,00 do 4.000,00 kn

Šišmiši su i vrlo korisne životinje koje pridonose prirodnoj ravnoteži, tako šišmiš može u samo jedan sat pojesti od 600 do 1000 komaraca i ostalih kukaca! Šišmiš nije opasna životinja i neće napasti čovjeka. Dakle, ukoliko uđe u vaš stan najbolje je otvoriti sve prozore i ostaviti ga neko vrijeme samog u prostoriji da bez uznemiravanja može izletjeti van. U nekim zemljama smatra se da šišmiš donosi sreću, pa je to dodatan razlog da se na takav događaj gleda u pozitivnom smislu.

DEVASTACIJA RAKOVOG POTOKA U OPĆINI CEROVLJE

Mještani Cerovlja i sela Rakovići prijavili su nam devastaciju Rakovog potoka u općini Cerovlje. Naime, Hrvatske vode namjeravaju urediti i sanirati spomenuti potok te od njega napraviti kanal. Cilj radova je obrana od poplava, ali postoji prijetnja da će se od prirodnog potoka stvoriti običan kanal. Na taj način ozbiljno će se ugroziti riblji, žablji te posebice račji fond potoka po kojima je potok i dobio ime te smo slučaj odmah prijavili Inspekciji zaštite prirode u Rijeci. Devastacija je započela još za gradnje Istarskog ipsilona, kada je Borutski potok kanaliziran te je promijenjen utok Rakova potoka, koji je sada 100 m sjevernije. Brojnost autohtonih vrsta slatkovodnih rakova je smanjena zbog gubitka staništa regulacijom vodotoka, zagađenja vodotoka, račje kuge i nekontroliranog izlovljavanja u konzumne svrhe. Sve je to uzrokovalo da vrste Astacus astacus i Austropotamobius pallipes postanu toliko prorijeđene da su proglašene rijetkim i ugroženim vrstama i uvrštene u Crvenu knjigu IUCN-a, a u novije vrijeme predloženo je da im se na listi pridruži i A.torrentium. Sve tri vrste su uvrštene u Bernsku konvenciju i zakonski su zaštićene kao strogo zaštićene zavičajne svojte. (NN 70/05), (NN7/06). Također prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca NN 80/99, NN 70/05 i Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama NN 7/06 rakovi su navedeni kao strogo zaštićene zavičajne svojte.

ŽIVOT UZ OBRTE KOJI ZAGAĐUJU

Sve više prijava na Zeleni telefon odnosi se na automehaničarske, autolakirerske, tiskarske i druge djelatnosti koje proizvode otpad koji je po svojim svojstvima vrlo opasan i štetan za okolinu. Problem nastaje kada se ti obrti nalaze u blizini stambenih kuća te svakodnevno zagorčavaju život građanima koji u ljetnim mjesecima ne mogu niti otvoriti prozore od otrovnih isparavanja. Iako su obrtnici obvezani pridržavati se zakonskih propisa i sigurnosnih mjera nevjerojatno je što sve čine kako bi to izbjegli. Tako su nam građani prijavili automehaničara iz Vižinade koji osim što izlijeva velike količine motornog ulja po zemlji , odbacuje krupni otpad u svom dvorištu, opasni otpad odlaže u kontejnere za komunalni otpad još i kriomice odlaže akumulatore, otpadna maziva ulja, uljne filtere, karoserije i ostali opasni otpad u obližnju jamu! Ne treba napominjati kakav to utjecaj ima na tlo, podzemne vode i prirodu. Zakonski propisi određuju da se opasni otpad mora sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta otpada za sebe i odvojeno od neopasnog otpada. Također treba posjedovati sigurnosno-tehničke listove za boje, lakove razvijače i ostale opasne tvari jer na njima se nalaze, među ostalim podacima, oznake opasnosti. Drugi slučaj odnosio se na obrt koji se bavi popravcima i impregniranjem te farbanjem raznih plovila samo desetak metara od stambenih kuća. Mještani su svakodnevno izloženi otrovnim isparavanjima boja i lakova a i ostaci staklene vune nalaze se svuda u okolišu. Oba slučaja smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša te očekujemo njihov odgovor. Obrtnici ne shvaćaju da je potrebno pridržavati se svih strogih mjera ne samo da bi radili u skladu s zakonskim propisima, nego i zato da bismo živjeli u zdravijem i sigurnijem okolišu.

Pulski ugostitelj preko noći izbetonirao terasu na javnoj zelenoj površini uz stoljetne gradske bedeme

* P1010025mala.JPG:

Na zelenoj površini u Carrarinoj ulici nedaleko od Dvojnih vrata uz stare gradske bedeme jedan je pulski ugostitelj izbetonirao terasu. Prema riječima osobe koja nam je prijavila slučaj na Zeleni telefon vlasnik je terasu betonirao tijekom noći između dva i tri sata ujutro te je toj osobi izjavio da je sve napravio bez dozvole te da mu je isplativo jer će zaraditi tijekom filmskog festivala, a pitanje je kada i da li će biti sankcioniran. Kako saznajemo ta površina pripada MORHU. Slučaj smo prijavili komunalnom redarstvu i Konzervatorskom odjelu pri Ministarstvu kulture. Komunalni redari odmah su izašli na tren i sastavili zapisnik. No, pitanje je koliko će stvarno biti učinkoviti. Hoće li ukloniti tu terasu ili joj barem zabraniti rad i to odmah. Sve to govori o situaciji u gradu i učinkovitosti gradske uprave. No, to će sada biti i pravi test za gradsku upravu. Vidjet ćemo radi li zaista u ovom gradu svatko što želi i betoniraju li se zelene površine uz povijesnu baštinu bez sankcija. Živimo u gradu u kojem ljudi unaprijed znaju da im nitko ništa ne može i da im je isplativije biti u prekršaju. Ukoliko reakcija nadležnih ne bude brza i učinkovita, onda svatko može raditi što hoće pa će možda već sutra netko i park betonirati bez posljedica!

EKOLOŠKA NEKULTURA PULSKE GRADSKE UPRAVE

Građani nezadovoljni načinom na koji Grad Pula brine o svom zelenilu - što treba mijenjati, građane ili način ?

Zbog ogorčenja građana Pule, koje nam iznose putem Zelenog telefona, osjećamo obavezu još jednom reagirati, premda ni jedna dosadašnja reakcija očito nije utjecala na čudovišnu politiku Grada Pule prema zelenim površinama. Nezadovoljstvo puljana je došlo do te mjere da nam predlažu organiziranje prosvjeda. Nakon usvajanja PUP-a "Stari grad Pula", kojim se gradnja planirana u tri gradska parka, likvidacije drvoreda kod Kauflanda i onoga u Splitskoj ulici, stabala u Dobrilinom parku, i još na mnogim drugim mjestima u gradu, na red su došla i stabla ispred bivše zgrade Istragradnje. A uskoro će se rušiti i dobar dio Šijanske šume zbog izgradnje nove ceste...

Koliko još drvoreda i zelenih površina moramo izgubiti prije nego što netko u Gradu shvati njihovu vrijednost i da se mladica stabla ne može uspoređivati s gorostasima starima više desetljeća. U nekim europskim gradovima vodi se evidencija o svakom stablu, brine se o njihovom zdravlju jer o zdravlju i opstanku stabala ovisi kvaliteta života u gradu. Stabla umanjuju stres povezan s životom u gradu, ekološki su regulatori - apsorbiraju štetne emisije, reduciraju buku, zaštita su od prašine, blagotvorno utječu na vlažnost zraka. Stabla i grmovi su utočite raznim životinjama, koje su se prilagodile životu u gradu. Prilikom uklanjanja nekih pulskih drvoreda i sakaćenja zelenila nitko ne razmišlja o posljedicama na životinjski svijet koji je u njima nastanjen poput vjeverica ili ptica. Ptice su najbolji pokazatelj kvalitete našeg okoliša. Trebali bi se zabrinuti ako u našem okruženju imamo samo golubove, grlice i vrapce.

Ljudi putuju u druge hrvatske gradove i po svijetu i vide kako izgledaju zelene površine gradova koji su svjesni svog zelenog blaga. S pravom se pitaju jesu li osobe zadužene za brigu o zelenim površinama u Puli kompetentne za moderno planiranje urbanih zelenih površina. Duhovitiji predlažu da se sakupi novac i da im se plati put u Varaždin, da vide kako mogu izgledati gradsko zelenilo - kada se shvaća njegova važnost i blagodati.

Stabla su ključna za kvalitetu života u gradu i ne smiju se žrtvovati zbog graditeljske stihije. To je posljedica neznanja i skromne ekološke kulture gradske vlasti. Ako ona ne poznaje druge kategorije osim kratkoročne ekonomske, moramo ih podučiti o dugoročnoj dobiti od očuvanog zelenila koje se može izraziti i u novčanoj vrijednosti, a cijenu formira ekološka "usluga" stabala, povećanje atraktivnosti zelenih zona za investitore koji će radije svoje poslovanje smjestiti u njihovoj blizini, zatim povećanje vrijednosti nekretnina koje se nalaze uz parkove i zelene površine itd.

ISPRIKA UPRAVE ARENATURISTA PREMANTURCIMA

Nakon pripćenja Zelene Istre o slučaju onemogućenog pristupa pomorskom dobru u kampu Stupice u dnevnom tisku oglasila se uprava Arenaturista. Oni su se ispričali stanovnicima Premanture zbog nesuglasica oko sprečavanja ulaza u kamp Stupice te su objavili da stanovnici Premanture mogu ući u kamp uz predočenje osobne iskaznice. No, to je samo dio konačnog rješenja ovog problema budući da pravo na pristup pomorskom dobru imaju svi građani Hrvatske. NO, to će rješavati inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

OGORČENI MJEŠTANI PREMANTURE

Na servis Zelenog telefona 28. svibnja ove godine stigla nam je prijava mještana Premanture koji su ogorčeni što se ulaz u kamp Stupice počeo naplaćivati i pješacima. Budući da su navikli šetati uz obalu kampa Stupice ne mogu vjerovati da im se od sada to i naplaćuje. U Zakonu izričito piše kako se mora osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra (NN 128/04), na ovakav način krši se zakon i prava građana. Razgovarali smo i s direktoricom autokampova Arenaturista gđom Sonjom Brocca Nastić koja nam je rekla da su odlučili naplaćivati ulaz pješacima kako bi naplatili korištenje infrastrukture kampa (tuševi, wc-i i sl.) te kako bi se osigurali od eventualnih krađa. Također je istaknula kako Arenaturist nije na niti jedan način fizički ogradio pomorsko dobro. No, nije odgovorila na pitanje kako da građani "slobodno pristupe obali"? Možda bi mogli preletjeti do obale? Kontaktirali smo i pročelnicu JUO općine Medulin gđu. Suzanu Racan Stern koja nas je obavijestila da je Općina poslala prijavu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zbog neovlaštene uporabe pomorskog dobra od strane Arenaturista.te su prijavu proslijedili i Lučkoj kapetaniji u Puli te se nadaju da će taj problem biti ubrzo riješen u korist svih građana. Takav slučaj dogodio se i s autokampom Stoja kada je Arenaturist pod pritiskom grada Pule i građana bio prisiljen osloboditi pristup pomorskom dobru.

INTERVENCIJOM GRAĐANA SPAŠENA STARA LIPA U LOBORICI

* LIpa_Loborikamala.jpg:

Na servis Zelenog telefona 13. svibnja 2008. stigla je prijava uznemirenih mještana Loborike koji su nam dojavili da će se zbog radova na cesti odrezati jedna stara lipa. Mještani su bili angažirani te su odmah svoju molbu proslijedili i općini Marčana. Naši aktivisti izašli su na teren i razgovarali s mještanima te s načelnikom Općine koji im je objasnio da je pročelnik već izašao na teren i u dogovoru s izvođačima radova odlučio da će se lipa sačuvati. Ovo je pravi primjer dobre komunikacije mještana i lokalne uprave i samuprave te dokaz da se ponekad i građevinski radovi mogu prilagoditi zelenilu

TVRDOGLAVI VLASNIK UPORNO UNIŠTVA MORSKU OBALU U PERUŠKIMA

Nevjerojatno je koliko ljudi mogu biti uporni u svojim nastojanjima da unatoč svim zakonima, zabranama i kaznama i dalje bespravno grade. Kad se ta gradnja odvija na samoj morskoj obali pri čemu se obala nasipava šljunkom razlog za uzbunu je još veći. Još 2006. godine vlasnik neurbaniziranog posjeda uz samo more, između Rta Sočaj i uvale Jalnica u Peruškima, odlučio je dio obale pregraditi zidom. Mještani su slučaj prijavili općini Marčana i udruzi Zelena Istra. Brzom intervencijom Građevinske inspekcije gradnja je zaustavljena te je postavljen natpis sa zabranom daljnjih intervencija u prostoru. I evo, nakon dvije godine dotični gospodin je uklonio ploču te nastavio graditi zid i k tome je odlučio svoju "privatnu" plažu nasipati šljunkom. Slučaj smo odmah prijavili Općini, Građevinskoj inspekciji i Lučkoj kapetaniji te se nadamo njihovoj brzoj intervenciji. Ovaj slučaj otkriva jedan širi problem koji Općina Marčana ima sa bespravnom gradnjom, jer je postotak takve gradnje u Općini Marčana izuzetno velik, a po tom pitanju tek je nedavno pokrenuto sankcioniranje i saniranje takvih objekata. Neke su bespravno sagrađene kuće čak dobile i kućni broj! Dakle, uzimajući u obzir takvo stanje ovakvi slučajevi uopće nas ne iznenađuju!

SPAŠENA LOKVA U KAŠTELU

* barska kornjača:

Na Zeleni telefon stigla nam je prijava građana da je jedan mještanin Kaštela odlučio zatražiti od Grada Buja da zatrpa lokvu koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja. Na tu njegovu molbu u Gradu su mu odgovorili da bi trebao skupiti dovoljan broj potpisa mještana koji se također slažu s time. Zabrinuti mještani ne slažu se s takvom inicijativom te su zatražili našu pomoć kako bi spriječili uništavanje tog vodenog staništa u kojem su primijećeni mladi i odrasli primjerci barske kornjače.

Lokve su vlažna područja koja, osim što su slatkovodna staništa mnogih ugroženih vrsta (posebno vodozemaca i gmazova), se nalaze na Ramsarskom popisu i spadaju u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj upravo zbog ljudske djelatnosti i zanemarivanja. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) čl. 50 i čl.51, lokve spadaju u ekološki značajna područja te nije dopušteno njihovo isušivanje i zatrpavanje ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti. Fizička osoba može biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 7 000-30 000 kuna ukoliko prekrši spomenuti zakon.

Razlog sve manjeg broja životinja iz skupine vodozemaca i gmazova najvećim je dijelom nestanak staništa i mrjestilišta. Barska kornjača (Emys orbicularis) se u Hrvatskoj nalazi na Crvenom popisu i prema IUCN-ovom kriteriju ubrojena je u NT (niskorizična skupina) sa negativnim trendom prema VU (rizična) te je potrebno obratiti veliku pozornost njenoj zaštiti. U Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) ova vrsta je svrstana u posebno zaštićene vrste i određena je naknada od 1.000,00 Kn u Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama.

Sve te informacije proslijedili smo Gradu Buje kako bi im ukazali na važnost revitalizacije ovog slatkovodnog staništa kako bi se spriječilo daljnje propadanje, a time i nestajanje ugroženih vrsta. Mještani MO Kaštel voljni su sudjelovati u uređenju i zaštiti spomenute lokve. Također smo o ovom staništu zaštićenih barskih kornjača obavijestili i Naturu Histricu koja zasad nije zabilježila to stanište barske kornjače te će zajedno sa svojim biolozima posjetiti lokvu te će stručnim savjetima pomoći mještanima u uređenju lokve.

To bi mogao biti dobar primjer početka revitalizacije slatkovodnih staništa na tom području, dok su u Istri revitalizaciju već započeli provoditi neki gradovi, poput Rovinja - lokva Kukuletovica. Tako bi napokon lokve u Istri dobile mjesto koje zaslužuju kao dio prirodne i kulturne baštine ovog kraja.

SJEČA BOROVA U VRČEVANU

Prijavljena je sječa dvadesetak borova u Vrčevanu (Općina Medulin). Kontaktirali smo komunalno redarstvo no, njima je to bila prva informacija te nam nisu mogli dati konkretnije podatke dok ne izvide situaciju na terenu. Odlaskom na teren utvrdili su da se radi o privatnom zemljištu te da vlasnik nije zatražio dozvole za sječu tih stabala. Vlasnik će morati nadomjestiti počinjenu štetu zamjenskom sadnjom. U pravilu, iako se radi o privatnom posjedu vlasnik je dužan zatražiti dozvolu od Općine.

NOMADSKO STOČARSTVO U KATUNIMA

Mještani sela Katun i okolice kod Poreča, traže da se poduzmu mjere kako bi se spriječila drska samovolja i uporno kršenje zakona jednog ovčara koji vrši ispašu na širem području MO Baderna. Naime, on napasa čak 400 grla ovaca po privatnim površinama (oranicama, livadama, šumarcima) čime dolazi do šteta na poljoprivrednim usjevima kao što su nasadi ulika, voćnjaka, pšenice, ječma i dr.,Mještani osobito upozoravaju da je u obližnje jame i rupe odložena velika količina otpadne vune i znatan broj crkotina. Mještani su obavijestili Komunalno redarstvo koje je slučaj prijavilo Veterinarskoj inspekciji, Sanitarnoj inspekciji i Policiji. No, nisu slučaj prijavili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Stočarskom inspektoratu koji je zapravo nadležan za takve slučajeve. Zelena Istra je njima proslijedila prijavu te će oni sukladno svojim ovlastima poduzeti sve potrebne mjere. Nadamo se da će slučaj biti riješen na zadovoljstvo mještana Katuna koji su potpisali i peticiju te sazvali zbor građana kako bi ukazali na problem koji ih već mjesecima muči.

DEVASTACIJA PARK ŠUME SOLINE

Na Zeleni telefon stiglo je nekoliko prijava mještana Vinkurana i Pješčane Uvale u medulinskoj općini o devastaciji Park šume Soline. Mještani su dojavili da je netko raskrčio veliki komad parcele te je izravnao i nanio velike količine građevinskog materijala, šute i kamenja te da je zatim nasipana velika količina zemlje. Nedugo nakon prijava u dnevnom tisku je objavljen članak u kojem vlasnik demantira bilo kakve nezakonitosti glede uređivanja parcele pozivajući se na naputak koji je dobio od Općine Medulin nakon što ih je obavijestio da će urediti parcelu. U komunalnoj službi Općine Medulin izjavili su da vlasnik parcele nije prekršio zakon jer je u propisanim okvirima očistio prilaz i površinu svoga zemljišta. Također su rekli da vlasnik nije prekršio zakon o zaštiti okoliša i graditeljstva. No, počnimo od početka, Park šuma je prirodna ili sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji. Područje Park šume Soline prirodni je fenomen jer ima vrlo dobro razvijene guste makije koja je na mjestima razvijena do stadija šume hrasta crnike (As. Orno-Quercetum ilicis), posebnih vizualnih i mikroklimatskih vrijednosti. Stoga se u tom području treba pridržavati strogih mjera zaštita: *unutar područja zaštite nisu dozvoljene radnje koje mogu negativno mijenjati integritet zaštićenog objekta, posebno:

*komercijalne djelatnosti koje mogu bitno mijenjati pedološke, mikroklimatske, hidrološke i druge uvjete.

*sječa i paljenje drvnog i drugog materijala i odlaganje takvog mateijala ili bilo kojeg drugog otpada

*odvijanje kolnog prometa (izvor:http://www.natura-histrica.hr/website/app/?wrmap=Soline)

Budući da je to područje pod ingerencijom J.U.Kamenjak njima smo prijavili slučaj i dobili odgovor da su oni nakon obilaska terena slučaj prijavili Inspekciji zaštite prirode u Rijeci. I sad se postavlja pitanje ako je sve po zakonu, kako tvrde iz Općine, zašto je J.U.Kamenjak prijavila taj slučaj? Očito je prijavila kršenje Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). A tim zakonom je utvrđeno (čl.17 stavak 2) da su u Park šumi dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje i uređenje. Najnovije vijesti vezane uz slučaj Park šume Soline, koje su nam stigle od J.U.Kamenjak, jesu da je Inspekcija za zaštitu prirode istražila slučaj te pokrenula prijavu protiv vlasnika spomenute parcele.

PROSVJED STANARA U MOHOROVIČIĆEVOJ ULICI ZBOG SJEČE STABALA

* prosvjed stanara:

Zbog sječe četiri bagrema te davanja dijela gradskog prostora u Mohorovičićevoj ulici Talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi" za izgradnju igrališta, jučer su nas nazvali ogorčeni građani na Zeleni telefon ne znajući što da učine. U kratkom roku smo zajedno s građanima organzirali prosvjed te pozvali medije kako bi javnost upoznali s problemom i upozorili gradske vlasti o nastalom problemu. * odrezana stabla bagrema:

Naime, preko noći ograđen je veliki dio zelene površine na kojoj su bila stabla i parking za stanare nasipan šljunkom radi proširenja budućeg igrališta sportske dvorane. Na taj način stanarima je prepriječen put kojim su se služili već 40 godina i kojim sva djeca s Gregovice idu u školu, izgubili su i mjesta za parking kao i prekrasna stabla. Stanari su ogorčeni što ih nitko nije ni obavijestio o tome.Isključivanje javnosti iz odlučivanja pokazalo se i ovaj puta kao štetan korak jer rezultira jedino otporom građana i očitim nezadovoljstvom. Da su se građani uključili na vrijeme ukazali bi na važnost prilaznog puta parkinga kao i na vrijednost stabala koja su sami posadili. Na taj način do problema možda ne bi ni došlo već bi se postigao nekakav kompromis.Voditeljica gradilišta nije bila spremna na komunikaciju sa stanarima i jasno im je dala do znanja da joj njihovo mišljenje uopće nije bitno.

Slijedećeg dana predstavnici stanara i Zelene Istre posjetili su dogradonačelnika i ukazali na problematiku te pokušali doći do nekakvog zajedničkog rješenja iako je za stabla bagrema već prekasno. Izgleda da je otpor, prosvjed i pobuna jedini način komunikacije građana s gradskim vlastima..

JOŠ JEDAN DRVORED JE PAO

* likvidiran drvored u Splitskoj:

Dana 20.02.08. negdje oko 9 i 30 sati ostali smo bez još jednog pulskog drvoreda. Radi se o drvoredu u Splitskoj ulici, u blizini Veslačkog kluba. Nije nam poznat službeni razlog rezanja spomenutih stabala. Neslužbeno doznajemo da se korijenje stabala diže i uništava asfalt. Zanimljivo je da smo u proteklih godinu dana više puta primali pozive vezane uz Splitsku ulicu i prolazak uljanikovih sekcija koje su u više navrata oštetile grane tih istih stabala te su radnici čak i sami pilili grane ne bi li sekcije mogle proći. Pogledamo li unazad, nedavno je zbog građevinskog lobija "šutke pao" i drvored u Šijani (nasuprot Plodina), a samo u lijepom sjećanju ostaje nam i drvored u Santorrinijevoj ulici. Ni parkovi nisu bili pošteđeni pa su tri stabla u parku Jurja Dobrile kod katedrale zbog nepažljivog okopavanja bagerima oštećena i zatim ispiljena. * p2200112mala.jpg:

Mnogi vjerojatno nisu primijetili da je i drvored na pulskoj zaobilaznici nedavno oštećen jer je jedna građevinska tvrtka prilikom radova raskopala i razrezala korijenje nekolicine borova na zaobilaznici. Borovi su tako raskopani stajali punih mjesec dana. Po riječima stručnjaka iz gradskog Odjela za održavanje javnih zelenih površina te vrste borova su izrazito osjetljive i moguće je da će za dvije tri godine doći do sušenja stabala. No, to neće biti sve jer se uskoro zbog proširenja ceste od raskršća u Šijani do stancije Peličeti planira izgradnja dodatne dvije trake ceste te će se u cijeloj toj dužini od 3,2 km posjeći pojas zaštićene Park šume Šijana. I nakon ove "crne" statistike jedan komentar stanara Splitske ulice zvoni mi u ušima: "Pa, ne bi li se asfalt trebao prilagoditi našem drvoredu, a ne drvored asfaltu!

ŽIVOTINJSKA FARMA

Od 2005. godine stižu nam prijave vezane uz jedan slučaj držanja svinja u neposrednoj blizini centra Medulina. Iako je u tom djelu dozvoljeno držanje životinja problem je što se vlasnik ne pridržava osnovnih sanitarnih i higijenskih uvjeta. Tako nam se građani žale na nepodnošljiv smrad koji se širi, opasnost od zaraza koje prenose glodavci, muhe i komarci. Okoliš svinjca je katastrofalan, hrana za njihovo hranjenje je razbacana svuda okolo pa se smrad svuda širi.Svinjac je građen od betonskih bloketa, a ispred njega, ne računajući ostalo smeće, stoje hrpe slame pomiješane sa svinjskim gnojem, plastične vreće s pomijama u kojima su se izlegli crv, stari kruh i tikve. Slučaj je više puta prijavljivan Komunalnom redarstvu, Sanitarnoj inspekciji, Veterinarskoj inspekciji no, nije bilo nekih većih rezultata jer bi vlasnik privremeno doveo u red posjed i za mjesec dana sve bi opet bilo po starom. Prema Odluci o komunalnom redu Općine Medulin, članak 57, stavak 4., Upravni odjel Općine Medulin može na temelju prijave ili po službenoj dužnosti zabraniti držanje domaćih životinja i na područjima gdje je to inače dopušteno, ako narušava izgled okoline, odnosno ne ispunjava sanitarno-higijenske uvjete no, ta mogućnost nije iskorištena. Nakon što su neki mediji odlučili napraviti reportažu o tom slučaju svinjac je, kako saznajemo,nekim čudom uređen i očišćen! Reportaža je izostala, svinjac je napokon uređen, a susjedi se nadaju da će tako i ostati.

CEMENTNA PRAŠINA SVUDA OKO NAS

Građani koji žive u neposrednoj blizini Tvornice cementa Pula žale se na prašinu koja se svakodnevno skuplja po prozorima i namještaju. Također napominju da su primijetili da vikendima prašine ima još i više te da je s 30. na 31.01.2008.sve bilo puno crne prašine. Nazvali smo Inspekciju zaštite okoliša, oni su nam objasnili da se mjerenja kvalitete zraka provode svakodnevno te da su sva mjerenja digitalno zabilježena te da je moguće provjeriti razine štetnih tvari u zraku u prijašnjem periodu. Inspekcija zaštite okoliša provjerit će o čemu se radi te nas obavijestiti o poduzetome.

ŠUMA ALEPSKOG BORA ZATRPANA GRAĐEVNSKIM MATERIJALOM

12. veljače nazvali su nas mješatni Sv. Lovreča i prijavili nam uništavanje šume alepskog bora. Naime, sa obližnjeg gradilišta sav građevinski otpad odlaže se u šumu te je sada gotovo zatrpana građevinskim materijalom. Mještani ne mogu vjerovati da već mjesecima nitko nije reagirao te da nesavjesne građevinare nitko nije upozorio i sankcionirao. Kontaktirali smo komunalno redarstvo općine Sv.Lovreč, oni su prijavu proslijedili Hrvatskim šumama te se nadaju da će slučaj biti ubrzo riješen, a počinitelji sankcionirani. Pitanje je samo da li će alepski borovi preživjeti jer je poznato da su izrazito osjetljivi te bi lako moglo doći do sušenja.

INVAZIJA ANTENA ZA MOBILNU TELEKOMUNIKACIJU SE NASTAVLJA...

* jedna od bespravno postavljenih antena tvrtke TELE2:

Još jedan slučaj postavjanja antena za mobilnu telekomunikaciju prijavljen je na Zeleni telefon. Ovog puta radi se o zgradi na Verudi i baš kako to i inače biva jedan dio stanara prihvatio je ponudu tvrtke TELE2, dok ostale stanare nitko nije ni pitao za mišljenje. Isti slučaj imali smo i ljetos u Šijani no, tamošnji stanari su se aktivirali i svoje primjedbe su poslali na desetak adresa od Ministarstava, Ureda državne uprave, Agencije za telekomunikacije i još uvijek ustraju u svojoj borbi. Prema informacijama stanara iz ulaza broj 15 na Verudi, njihovi susjedi s broja 13 pregovaraju s mobilnim operaterom Tele 2 koji bi, ukoliko pristanu na postavljanje antene na krov zgrade, navodno dobili novi lift.

Predstavnik stanara s broja 15, potvrdio nam je informaciju rekavši da se protivi takvom aranžmanu u kojem se ljude iz susjednih ulaza ništa ne pita iako je krov zajednički te kaže kako su i pri postavljanju prve antene na zgradu bili dovedeni pred gotov čin.

- Mega kompanije jednostavno kupe dio stanara. Staviti još jednu antenu na našu zgradu je suludo, zar nitko ne vodi računa da je Osnovna škola Stoja u neposrednoj blizini tih izvora zračenja? Tko može svoje zdravlje i zdravlje svojih susjeda prodati za 1200 eura koliko bi dobio svaki stan na broju 13?, pita se Filipović koji je rekao da će što prije sazvati zbor stanara na kojem će im pojasniti što se priprema te da će na zboru odlučiti što će dalje poduzeti.

Prema njegovim informacijama ni dio stanara s broja 13 ne slaže se s pristankom za postavljanje antena iako ovog trenutka nema točne brojke o koliko ljudi se radi.

Budući da već duže vrijeme "vodimo bitku" s problemom zračenja pomoći ćemo i ovim građanima da pokušaju ostvariti svoja prava. Povezati ćemo ih i sa drugim inicijativama građana koji će im moći prenijeti svoja iskustva u borbi protiv invazivnih mobilnih operatera koji ne prezaju pred ničim, zakon je za njih samo mrtvo slovo na papiru...

UNIŠTENI BOROVI NA ZAOBILAZNICI

Prošlo je već desetak godina od kada je posađen drvored na pulskoj zaobilaznici. Iako je bilo poteškoća u njegovom preživljavanju (sjećate se da su neki građani uporno krali sadnice borova)nakon desetljeća ipak se nazire jedan pravi drvored. No, ta slika narušena je prije mjesec dana kada su nesavjesni građevinari prilikom radova raskopali i razrezali korjenje nekolicini borova na zaobilaznici. Nakon dojave građana kontaktirali smo Odsjek za zaštitu okoliša u kojem nisu imali nikakva saznanja o počinjenoj šteti. Po riječima njihovih stručnjaka vjerojatno je prekasno da se borovi spase jer su te vrste izrazito osjetljive i moguće je da će za tri godine doći do sušenja stabala. No, više će znati nakon izlaska na teren. Tko će odgovarati za počinjenu štetu? Kako to da je trebalo mjesec dana da se slučaj uoči i prijavi nadležnim službama? Da li će borovi biti spašeni? Čekamo odgovor...

ZAPALJEN I OSTAVLJEN AUTOMOBIL U ŠIJANI

Nepoznati počinitelj ostavio je na zelenoj površini u pulskom naselju Šijana olupinu starog auta i pritom je zapalio! Slučaj smo prijavili komunalnom redarstvu koje je izašlo na teren i fotodokumentiralo slučaj. Angažirali su ovlaštenu tvrtku za zbrinjavanje takvog otpada te će izgorjela olupina biti uklonjena i pravilno zbrinuta kako otpadna ulja olupine ne bi iscurila u tlo. Kako je nekome palo napamet da namjerno zapali stari autombil? Vjerojatno iz čiste ljudske gluposti jer o štetnim posljedicama sigurno nisu ni razmišljali.

---

BITI ĆE PARKIRALIŠTE, NEĆE BITI PARKIRALIŠTE...

Zavrzlami i proturječnim odgovorima o izgradnji parkirališta u dvorištu osnovne škole Stoja nema kraja jer je pročelnik naknadno demantirao odgovor upućen Zelenoj Istri (u kojem tvrdi da će parkiralište biti izgrađeno) opravdavajući se da su ga sastavili njegovi suradnici te da ga je potpisao ne pročitavši prethodno sadržaj dopisa. Bilo kako bilo, nadamo se da će taj odgovor biti službeno potpisana dezinformacija te da učenici neće veliki odmor provoditi na parkiralištu!

---

VELIKI ODMOR NA PARKIRALIŠTU

* dvorište o.š. Stoja:
Zbog učestalih upita zabrinutih roditelja o navodnoj izgradnji parkirališta u školskom dvorištu O.Š. Stoja poslali smo Gradu upit te 18.12. dobili odgovor u kojem stoji da će do izgradnje parkirališta ipak doći kao i da će se s površine planirane za parkiralište otpiliti i ukloniti stabla koja se tamo nalaze. Neshvatljive su nam takve odluke kojima se djeci oduzima prostor za igru, a još je čudnije što istovremeno Grad Pula daje sasvim suprotne informacije, roditeljima, Školskom odboru i nekim medijima. Nakon primljenog odgovora kontaktirali smo ravnateljicu škole kojoj je to bila prva informacija da će gradnje parkirališta ipak biti. Želi li to Grad iskoristiti zimske praznike i izbjeći prosvjede roditelja te izgraditi navedeno parkiralište bez dizanja prašine?

---

ILEGALNO ODLAGALIŠTE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA U ŠIŠANU

Prijavljeno je divlje odlagalište građevinskog materijala koje se odlaže u jednu vrtaču . Budući da je poznato kako su vrtače jedan od važnijih fenomena krškog područja te da su od velikog značaja nevjerojatno je kako je ova vrtča zatrpana i nepovratno uništena, a da do sada nitko ozbiljnije nije reagirao ili imao saznanja o tome. Odlagalište se nalazi na samom ulazu u Šišan, točnije naselje Montiron. Odlagalište nije poznato Jedinstvenom upravnom odjelu općine Ližnjan po riječima voditeljice iako komunalni redar ima neka saznanja.

Izašavši na teren u pratnji djelatnice JUO Ližnjan uvjerili smo se u istinitost prijave. Na prvi pogled ne može se zaključiti da se tu nalaze kubici i kubici građevinskog otpada jer se on nalazi u vrtači koja je njime skroz zatrpana i zatim izravnana. Sad izgleda kao jedna prazna ledina, a prijavitelj nam je objasnio da su se unutra bacale i olupine te svakakav krupan otpad. Tako je jedna vrtača totalno uništena,a da bi sve bilo još nevjerojatnije ulaz je zatvoren lancem te pristup vrtači imaju točno određeni pojedinci koji već godinama tamo odlažu građevinski materijal. Iz općine Ližnjan su nam poslali izvadak iz katastra. Uvidom u katastar utvrdilo se da je dio u privatnom vlasništvu, a drugi dio zemljišta se vodi kao društveno vlasništvo, ali se nalazi van granice građevinskog područja pa je u nadležnosti RH.

Poslala sam prijavu Inspekciji zaštite okoliša te sad čekamo njihovu intervenciju.

---

OPASAN OTPAD U ŠIJANSKOJ ŠUMI

Dobili smo prijavu da je u park šumi Šijana netko odložio bačve prepune motornog ulja koje se već počelo razlijevati po tlu.

Kontaktirali smo Komunalno redarstvo koje je obavijestilo Šumariju, a oni su angažirali Metis koji je ovlašten za zbrinjavanje te vrste otpada. Tako su bačve uklonjene još istog dana.

Poručujemo "šporkulji" i ostalim građanima da veće količine starog motornog ulja besplatno mogu odložiti u Metisu ili Jadran-metalu dok manje količine mogu zbrinuti na benzinskoj stanici INA u Šijani u Puli. Dakle, alternativa postoji potrebno je samo malo osobne i društvene odgovornosti!

Park šuma Šijana već dugo čeka da joj netko posveti više pažnje, a u međuvremenu "carska" šuma sve više liči na smetlište umjesto na šetalište te je ljudi i dalje tretiraju kao odlagalište otpada . Trebali bi se ugledati na grad Rovinj koji je prepoznao vrijednost svoje park šume i prekrasno je uredio te se tamo vjerojatno građani ne bi ni usudili odložiti bilo kakav otpad.

---

ŽIVOT UZ STARU PLINARU

U kakvom je stanju Stara Plinara? Upitali su nas građani koji žive neposredno u blizini. Saznali su da uprava Plinare d.o.o. želi ukinutu zaštitarsku službu koja osigurava objekt 24 sata dnevno i umjesto nje uvesti video nadzor. Razumljivo je da stanarima nije svejedno. Smatraju da je Stara Plinara u lošem stanju, da je okoliš Plinare neprohodan, a napušteni objekti u blizini nje potencijalno opasni. Također upozoravaju na razrušeni kameni zid koji je jedina prepreka mogućem sletanju auta s ceste prema Pješčanoj uvali. I da se dogodi nekakav incident da li bi preko video nadzora službe mogle dovoljno brzo reagirati? Sva pitanja koja muče građane uputili smo Plinari d.o.o. i ubrzo dobili njihov odgovor kao i poziv da se dođemo sami uvjeriti u načine osiguranja i kontrole objekta. Šef odjela proizvodnje plina i održavanja Ž.Rakić odgovorio nam je da se uz nadzor zaštitarske službe i daljinskim nadzorom nivoa plinospreme osigurava prostor te da se vrše kontrole od strane protupožarne inspekcije i inspekcije zaštite okoliša. Djelatnici Plinare svakog mjeseca posebnim instrumentima ispituju plinospremu na propuštanje, o čemu se vodi posebna knjiga. Svake tri godine Ex agencija vrši nadzor ispravnosti objekta. Napomenuo je da su u postupku uvođenja cjelodnevnog video nadzora objekta, no nije spomenuo ukidanje zaštitarske službe (iako smo iz kasnijeg razgovora saznali da je ukidanje službe na razmatranju).

Naveo je da će se uvođenjem zemnog plina u gradu Puli (3-5 godina) postepeno smanjivati potrošnja gradskog plina, pa će tako i plinosprema gubiti ulogu, a nakon gašenja proizvodnje gradskog plina će se i "velika" plinosprema staviti van funkcije. Budući da svaki element plinske mreže može predstavljati potencijalnu opasnost smatramo da je potrebno povećati mjere zaštite, a ne smanjiti ih na taj način da se ukine zaštitarska služba.

---

SJEČA ŠUME U ŠTINJANU

Nazvali su nas zabrinuti mještani Štinjana koji su prijavili da u njihovom susjedstvu netko sječe šumu. Do prijave je već bilo posjećeno više metara kubnih drva. Prijavitelj je objasnio da se ne radi o šumi već pašnjaku na kojem su stabla stara dvadesetak godina. Budući da je za uništavanje javnih zelenih površina i sječu stabala na javnim zelenim površinama nadležan komunalni redar. I građani i mi smo najprije prijavili slučaj komunalnom redaru. Komunalni redar je izašao na teren, uvjerio se u istinitost prijave no, nije zatekao počinitelja. Kad su građani ponovno zatekli počinitelja pozvali su policiju koja ga je i legitimirala. Iako počinitelj tvrdi da je posjed u njegovom privatnom vlasništvu nakon toga nije nastavio sa sječom, a i otpiljena drva još su uvijek tamo. Sljedeći korak je bio utvrditi u čijem je vlasništvu zemljište.

Komunalni redar uvidom u katastarske čestice utvrdio je da je posjed u vlasništvu RH te je shodno tome slučaj prijavio Državnom odvjetništvu budući da oni zastupaju interese RH. Da je takva praksa u ovim zimskim mjesecima česta, dokazuje nam još jedan takav slučaj sječe šume u Šišanu. Ta šuma je također u državnom vlasništvu, ali nismo uspijeli naći počinitelja.

---

ANTENE U MUTVORANU

Mobiteli su danas sastavni dio svakodnevice i gotovo ne možemo zamisliti suvremeni život bez njih. U Hrvatskoj je sve više mobilnih operatera pa tako i sve više odašiljača. No, pitanje je gdje se ti odašiljači postavljaju i pod kojim uvjetima te da li netko obavještava građane o namjeri postavljanja istih. Tako nas je nazvao zabrinuti građanin iz općine Marčana točnije Mutvorana. koji nam je ispričao da su tijekom vikenda nepoznati radnici podignuli antenski stup visine 15-ak metara u blizini Mutvorana. U Općini također nisu imali nikakve informacije o tome. To je treća antena koja se tamo nalazi i možemo reći da antene operatera za mobilnu telefoniju tamo niču kao gljive poslije kiše i tako nagrđuju izgled mjesta i okolice, a prvenstveno povećavaju razinu zračenja. Stanovnici sela Cokuni (tog malog sela velikog srca, kako oni kažu) odlučni su u nastojanju da se bore protiv treće antene u svojoj okolici, te su se i sami organizirali i poslali prijavu Ministarstvu prometa i veza.

Stanovnike, osim razine zračenja antene, zabrinjava devastacija kulturne baštine i krajolika sela Mutvoran i njegove okolice. Posebice što je Kulturno-povijesna cjelina Mutvorana zaštićena od strane Ministarstva kulture i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara.

Mi smo uputili upit tvrtci TELE2 od kojih tražimo konkretne informacije o dozvolama, razinama zračenja, izvršenim mjerenjima i ostaloj regulativi. Predmet smo poslali i Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka- Upravi za telekomunikacije i poštu te Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije. Iz Hrvatske agencije za telekomunikacije dobili smo odgovor da:

• za lokaciju Cokuni k.č. 489/1 k.o. Krnica Agenciji nije podnesen nikakav zahtjev za izdavanje uvjeta građenja pa slijedom toga nikome nije izdala nikakove uvjete građenja na toj lokaciji.

Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra mora prijaviti Agenciji za podatke o zemljopisnoj lokaciji i tehničke podatke za svaku postavljenu baznu stanicu u sklopu svoje pokretne telekomunikacijske mreže, i to u roku od osam dana od dana početka rada te bazne stanice. Na temelju prijave koncesionara Agencija temeljem provjere izračuna i provedenih mjerenja izdaje potvrdu o sigurnosti kojom se potvrđuje da postavljena bazna stanica u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži ne stvara elektromagnetska polja kojima razine prelaze propisane vrijednosti. Na navedenoj lokaciji koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga nije prijavio Agenciji postavljanje bazne stanice, pa slijedom toga Agencija nije izdala navedenu potvrdu.

I građevinska inspekcija je potvrdila da nemaju potrebne dozvole te je naredila uklanjanje bazne stanice. No, ta odluka nije ispoštovana te se stanica još uvijek nalazi na istom mjestu,a i započela je s radom. Glasnogovornica TELE2 izjavila je da će postupiti po zakonu, no, do danas to nije učinjeno. Iz Ureda državne uprave saznali smo da je istog dana kada smo prijavili slučaj tvrtka TELE2 zatražila lokacijsku dozvolu. Da li živimo u pravnoj državi? Kakve su sankcije ukoliko netko ne poštuje zakon? Tko štiti interese građana? Imaju li građani pravo biti obaviješteni o promjenama u svom neposrednom okolišu? Ili je ovo još jedna borba protiv vjetrenjača...

Poštovana,

ispričavamo se što ste naš prvi odgovor smatrali nepotpunim, s obzirom da
se pridržavanje propisa odnosilo na zadnju odluku Građevinske inspekcije.
Tele2 će ukloniti testnu baznu stanicu s navedene lokacije.

Sa štovanjem,


Valentina Junaci
Voditeljica odnosa s javnoscu Tele2 

POGON U BORUTU

Mnogi građani žale se na buku raznih pogona, tako je slučaj i sa pogonom Istarske ciglane u Borutu. Osim na buku građani su se žalili i na gusti dim i prašinu koju je tvornica ispuštala. Evo kako je glasila prijava: Prijavljujem veliku buku koja dolazi iz pogona Borut, koja je dio firme Istarska ciglana d.d.; Cerovlje b.b.; 52402 Cerovlje. Bila sam zadnji put tamo prošlu nedjelju (21.10.2007) i tvornica radi kao da nije nedjelja. Buka je kontinuirana non-stop, bilo to radni dan ili neradni. Napominjem da kroz selo Borut prolazi Istarski ipsilon. Kuće su uglavnom smještene na obroncima brežuljaka. Također, tu je i željeznička pruka Pula - Lupoglav. Prema zakonu o buci kao izvor buke fali samo još zračni promet, čega ma povremeno. Radnim danom kad sve to skupa funkcionira je nepodnosljiva buka za jedno obično selo u Istri. (našoj Istri!!!)

Kao rezultat ljudi žive u velikoj bukom. Osim buke tu je i često ispuštanje dima ili prašine. Možete li reć tko to može ispitat?Hvala. Poslat ću i ja prijavu. U privitku Vam šaljem i fotografije.

Uputili smo dopis Istarskim ciglanama u kojem smo im postavili konkretna pitanja pozivajući se na Studiju utjecaja na okoliš.

Uputili smo dopis Istarskim ciglanama u kojem smo im postavili konkretna pitanja pozivajući se na njihovu Studiju utjecaja na okoliš. Oni su nam u zaista kratkom roku i odgovorili. Saznajemo da je Istarska ciglana d.d. ugovorila poslovnu suradnju s tvrtkom Rockwool Adriatic d.o.o. Pićan, radi proizvodnje briketa od otpadne kamene vune i letećeg pepela za potrebe tvornice kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. Stoga je Istarska ciglana d.d. unutar svog postojećeg pogona u Borutu (u sklopu postojeće i planirane zone gospodarske namjene) instalirala automatsku liniju za proizvodnju spomenutih briketa budući da je tehnologija proizvodnje briketa identična tehnologiji proizvodnje betonskih proizvoda na bazi vezivnog materijala cementa i vode. Sve sastojke isporučuje tvrtka Rockwool Adriatic d.o.o., osim eventualno cementa.

Prema Popisu zahvata Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) za ovaj zahvat (proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda - ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, kapaciteta 10.000 t/god. i većeg) provedena je procjena utjecaja na okoliš. Iz dopisa saznajemo da su zbog kvara na elektronici na filtrima silosa imali problema te je to razlog nekontroliranog ispuštanja prašine i dima. No, kako kažu, kvar je uklonjen. Što se tiče buke nisu još uvijek zadovoljili standarde predviđene Studijom utjecaja na okoliš jer preša na liniji za proizvodnju, koja je u probnom pogonu, nije još akustički izolirana. Izolacija će se izvesti do kraja ove godine jer se čeka isporuka opreme za zvučnu izolaciju preše. Postavlja se pitanje zašto nisu obavijestili javnost i mještane o kvaru na pogonu te o nedostacima zvučne izolacije jer Studijom je predviđeno i sustavno informiranje javnosti. No, ni to još nisu uspjeli organizirati. Zanimljivo bi bilo provjeriti i ostale tvornice i pogone u Istri i vidjeti da li se pridržavaju mjera zaštite okoliša i svojih studija utjecaja na okoliš. Mislim da bi inspekcije imale pune ruke posla baš kao što sad imaju kad je u pitanju Rockwool.

---

SPAŠENA LOKVA U MARČANI

* p1010061.jpg:

Zeleni telefon primio je 6. lipnja 07. dojavu da je nepoznati počinitelj iskrcao cijelu prikolicu kamene vune u lokvu kraj Marčane. Time je ugrozio zaštićene životinjske vrste koje žive u lokvi te životinje koje se tu napajaju.

Lokaciju smo obišli i fotodokumentirali te odmah obavijestili Inspekciju zaštite okoliša. Inspektorica Marijana Božičević promptno je reagirala, izašla na teren i obavezala Općinu Marčana da kamenu vunu hitno ukloni budući da raspršena u prirodi može imati štetan utjecaj.

O slučaju smo obavijestili i Centar za obavješćivanje te Lovačko društvo koje će uz Općinu organizirati čišćenje lokve kako bi se što prije sanirala. Tako će zajedničkim angažmanom biti spašeno ovo vlažno stanište koje po Ramsarskom popisu spada u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj.

Počinitelj se stvarno morao potruditi ne bi li iskrcao taj štetni materijal upravo u tu lokvu do koje nije lako doći što je krajnje neodgovorno! Poručujemo mu da se zapita o svim štetnim posljedicama koje je uzrokovao svojim ponašanjem i da sljedeći put besplatno može odložiti do 2m3 (veličina auto prikolice) građevinskog materijala na odlagalištu Valmarin na Velom Vrhu!

DA LI SVATKO MOŽE PRISVOJITI DIO JAVNE POVRŠINE

* Vila Vulin:

Da li je moguće ograditi i prisvojiti dio javne zelene površine koja je k tome i pošumljena, pitanje je koje je nekolicina građana uputilo našem Zelenom telefonu. Naime, radi se o vlasniku Vile Vulin U Tomassinijevoj 10 koji je betonskim zidom visine 1,20 m ogradio dio šumice na Sisplacu ( nastavak šume Lungomare) i time proširio svoje imanje uzurpirajući dio javne površine.

Da je u našem gradu sve moguće uvjerili smo se nazivajući nadležne institucije. U Komunalnom redarstvu su upoznati sa slučajem i to su prijavili Građevinskoj inspekciji. U Građevinskoj inspekciji dobili smo informaciju da vlasnik nije ništa nezakonito izgradio budući da za betonski zid koji nije veći od 1,20 m ne treba građevinska dozvola te da je vlasnik sklopio nekakav ugovor s Gradom koji mu je ustupio tu javnu površinu-šumu.

Nazvali smo i Odsjek za imovinu koji nas je pak uputio na Odsjek za zaštitu okoliša, ali ni tamo nismo uspjeli doći do odgovora kakav je to ugovor sklopljen i na temelju čega, da li je bilo javnog natječaja i kada, po kojoj cijeni itd. , iako smo još prije više od mjesec dana poslali zahtjev za tom informacijom.

Postavlja se pitanje zašto građanima nisu dostupne informacije o tom slučaju budući da temeljem Zakona o pravu pristupa informacijama (NN 172/03) na to imaju pravo? Da li to znači da svaki građanin Pule od Grada može tražiti da sebi ogradi dio šume? Ukoliko je neka površina javna trebala bi biti dostupna svim građanima, a ne samo pojedincima koji je k tome koriste u privatne svrhe. Htjeli bi dodati da su nas građani redovito obavještavali o bagerima koji su prolazili kroz šumicu do objekta, o parkiranim kamionima u šumici, o hrpama odloženog građevinskog materijala i svim popratnim aktivnostima vlasnika objekta koji je šumicu pretvorio u svoje gradilište.

U prilogu Vam šaljemo molbu koju smo uputili Gradu te Vas Pozivamo da i sami istražite taj slučaj budući da nismo uspjeli doći do konkretnijih odgovora

KOME ZVONE ZVONA

U mjesecu lipnju dobili smo prijavu na Zeleni telefon zbog preglasne zvonjave zvona crkve Sv. Antuna u Puli i isto tako, zvonjave van vremena predviđenog zakonom. Naime, u Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) čl. 17 stoji da se naseljenim mjestima dopušta zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima od 7-19 sati. Iznimku čine oglašavanja zvona, odnosno elektroakustičkih uređaja za vjerske obrede na dane vjerskih blagdana. Nakon što smo obavijestili Župni ured Sv. Antona o prijavi prilagodili su intenzitet i učestalost zvonjave. Danas su nas građani obavijestili da su zadovoljni poduzetim. Iako nam Sanitarna inspekcija, kojoj smo se obratili, nije našla shodnim niti odgovoriti slučaj je pozitivno riješen jer su srećom u Župnom uredu brzo reagirali te pokazali da se i dogovorom dviju strana mogu postići pozitivni rezultati. Ovaj slučaj je potvrdio, još jednom, kako je upravo tolerancija i međusobno uvažavanje i poštivanje ključ kvalitetnijeg suživota ljudi na jednom prostoru.

VRATITE NAM DRVORED!

Kad su građani saznali da je još jednom gradskom drvoredu došao kraj naš Zeleni telefon nije prestajao zvoniti. Naime, zbog izgradnje novog trgovačkog centra žrtvovan je još jedan drvored. Grad je nesebično i bez većih premišljanja izdao dozvolu za uklanjanje drvoreda tvrtci Kaufland d.o.o. U nemogućnosti da od Grada Pule dobijemo konkretnije podatke o zamjenskoj sadnji koja bi se trebala izvršiti na posjedu Kauflanda, poslali smo apel Kauflandu Hrvatska. U Odsjeku za zaštitu okoliša nisu nam konkretno odgovorili koliko će stabala biti posađeno na posjedu Kauflanda te kada će do te zamjenske sadnje doći. Smatramo da bi Odsjek za zaštitu okoliša trebao raditi više u duhu zaštite okoliša i u pregovorima sa tražiteljima dozvole za rušenje zastupati interes građana Pule i čuvati bogatstvo zelenila koje imamo. Građani su se žalili i na samu lokaciju novog trgovačkog centra budući da je jednom naselju potrebnija uređena zelena površina, dječje igralište ili sportski sadržaj nego još jedan trgovački centar uz već postojeća tri koja se nalaze u samom naselju. No, nije to prvi put da su potrebe građana zanemarene...