Da bismo Vam dočarali rad aktivista na Zelenom telefonu, strpljenje, upornost i predanost koji zahtijeva, najboljim nam se učinilo prikazati slučajeve koje smo rješavali.

Kako ćete vidjeti metode i pristupi u rješavanju se razlikuju od slučaja do slučaja, isto tako neki su uspješno rješeni, a neki su još uvijek u postupku.

Osim samog prikaza našeg rada želja nam je i da Vama damo neke nove ideje u rješavanju okolišnih problema u Vašoj sredini. Prije svakog prikaza slučaja navedena je kategorija na koju se odnosi te ime udruge koja je slučaj rješavala.

---

OTPAD, Sunce

Građevinski otpad

1. lipnja 2009.

Pozivom na Zeleni telefon Udruge Sunce uočeno je da su građani često suočeni s ilegalnim deponiranjem građevinskog otpada. Čest je slučaj da se deponiranje vrši na parcelama u privatnom vlasništvu prijavitelja ili da je u njihovoj blizini što im narušava kvalitetu okoliša u kojem žive.

Procijenjeno je da u Hrvatskoj godišnje nastane oko 2.600,000 tona građevnog otpada. Količine ove vrste otpada su u stalnom porastu, a nakon grada Zagreba po količinama na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija 138.865,62 tona građevinskog otpada. Činjenica je da gotovo polovica završi na odlagalištima komunalnog otpada iako se ponovno može upotrijebiti čak 80 posto te količine. Za sada se ukupno reciklira samo 7 posto, dok se 11 posto izdvoji kao sekundarna sirovina. Nakon razdvajanja građevnog otpada, 80% se može preradom ponovno iskoristiti. Većina tvrtki nakon radova ne razdvaja zemlju od betona, cigle, armature.

I na divljim odlagalištima prevladava građevni otpad, u pojedinim gradovima i općinama s udjelom višim od 80 posto jer se radi o slaboj kontroli i nekažnjavanju posjednika građevnog otpada, a to može biti vlasnik, investitor ili izvođač koji je dužan snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom. Problem zbrinjavanje građevinskog otpada regulira Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom kojeg je u travnju 2008. godine donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja. Pravilnikom je utvrđeni šestomjesečni rok u kojemu su županije i Grad Zagreb trebali odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svom području, a posjednik otpada dužan je osigurati uvjete za njegovo odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje. Ovim pravilnikom želi uspostaviti sustav koji bi osigurao da se 80 posto građevnog otpada reciklira.

Situacija na terenu pokazuje da pravilnik još nije zaživio i da se zbog lošeg gospodarenja otpadom višestruko gube novci jer se on deponira, a ne reciklira odnosno drobljenjem otpadnog građevinskog materijala dobiva se šljunak koji je puno jeftiniji od onoga iz kamenoloma, a može se koristiti za nasipavanje putova, postavljenje posteljice infrastrukture u kanalima i betoniranje.

U svibnju 2009. pitali smo Upravni odjel za zaštitu okoliša ova pitanja:

1. Koliko je odjel izdao dozvola za gospodarenje građevnim otpadom odnosno koncesiju?
2. Da li i koliko reciklažnih dvorišta u županiji funkcionira u prikupljanju građevinskog otpada?
3. Ne ukazuje li velik broj ilegalnih odlagališta građevinskog otpada u županiji na činjenicu da unatoč Zakonima i podzakonskim propisima, prostornim planovima i koncesijama, stvari ipak ne funkcioniraju kako treba?
4. Koji se po njihovom mišljenju glavni problemi u svezi otpada, te imaju li izračun koliko RH odnosno županija godišnje gubi novca zbog lošeg gospodarenja otpadom?

Dobili smo samo općenite odgovore tako da ne znamo kada će se u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaživiti odredbe Pravilnika o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

---

VODE, Zeleni Osijek

Otpadne vode

1. travnja 2009.

Na primjeru prijave zaprimljene od udruge Zeleni Osijek možete vidjeti primjer uspješne suradnje s nadležnim institucijama. Na Zeleni telefon Zeleni Osijek je zaprimio prijavu da se u kanal oborinske odvodnje uz Županijsku ceste Čeminac - Novi Čeminac s farme krvava u vlasništvu Belja d.d. Darda ispuštaju otpadne vode.

• Rješenje_nadležne_službe.pdf

• kanal
  

---

VODE, Zelena Istra

Pozivom na Zeleni telefon pokrenuta zaštita Rakovog potoka

31.ožujka 2009.

Brojni pozivi građana na naš servis Zelenog telefona odnose se i na ugrožavanje vodenih i za vodu vezanih staništa u Istri. Jedan od posljednjih slučajeva odnosio se na devastaciju Rakovog potoka u općini Cerovlje. Kao što i samo ime kaže ovaj potok je stanište mnogih riječnih rakova koji su zakonski zaštićeni te se ubrajaju u strogo zaštićene zavičajne svojte (NN 70/05), a na europskoj i svjetskoj razini uvršteni su Crvenu knjigu IUCN-a i u Apendiks br. III Bernske konvencije.

Primjedbe mještana odnosile su se na metode uređenja i sanacije potoka od strane Hrvatskih voda: na kanaliziranje potoka, neprimjerenu košnju te sječu rječnog drveća. Cilj radova je obrana od poplava, ali na taj način se od prirodnog potoka stvara običan kanal. .praksom Hrvatskih voda u upravljanju vodotocima nije prihvatljiva za okoliš i prirodu. Zatražili smo mišljenje doc. dr. sc. Ivane Maguire s Zoologijskog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koja nam je potvrdila da regulacija vodenih tokova drastično smanjuje populaciju riječnih rakova i drugih vodenih staništa. Također je za njihov opstanak neophodna i obalna vegetacija budući da rakovi vole zasjenjena staništa, jer zapravo sjena osigurava da temperatura vode ne naraste previše, a time da i količina kisika u vodi bude optimalnija za njihov život. U svojoj izjavi također navodi i jednu vrlo zanimljivu činjenicu, naime u najnovijim istraživanjima utvrđeno je da je jedan od centara genetičke raznolikosti bjelonogih rakova upravo Istra. O ovom slučaju obavijestili smo Inspekciju zaštite prirode. Inspekcija je ažurno reagirala te je u vrlo kratkom roku obavila očevide na terenu zajedno s odgovornom osobom VGI Mirna-Dragonja i naknadno s predstavnicima JU Natura Histrica. Također smo povezali Inspekciju zaštite okoliša s biološkim odjelom PMF-a i Državnim zavodom za zaštitu prirode u Zagrebu kako bi što kvalitetnije prikupili podatke o navedenom staništu, kao i o vrsti raka koji je na terenu pronađen.

Na temelju utvrđenih mikrolokacija i svih relevantnih podataka Inspekcija zaštite prirode je izdala rješenje VGI-Mirna-Dragonja, Buzet s nalogom za provođenje privremenih mjera zaštite prirode propisanih na osnovu stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode. Poslana je i prijava županijskoj vodopravnoj inspekciji. Inspektorica koja vodi taj slučaj također je izrazila mišljenje kako je potrebno provesti sveobuhvatna i multidisciplinarna istraživanja koja bi rezultirala trajnim mjerama zaštite staništa navedene vrste, ali i šire zaštite prirode u zoni utjecaja. O toj temi organizirali smo i konferenciju za novinare na kojoj je sudjelovao i predstavnik Nature Histrice gospodin Roberto Stelko koji već godinama proučava staništa ptica i svjedok je štetnih metoda kojima se ta staništa ugrožavaju, posebice na ušću rijeke Mirne za koje je pokrenut postupak proglašenja ornitološkim rezervatom. On je potvrdio da zbog sječe trstike uz tokove dolazi i do pada populacije ptica u gnijezdištu. Stelko je istaknuo da su najugroženija vrsta trstenjaci koji se gnijezde u trstici.

Kako bi ukazali na propuste Hrvatskih voda voditeljica Zelenog telefona sudjelovala je na predstavljanju projekta "Plan upravljanja slivom rijeke Mirne" gdje je i problematiku loših metoda hrvatskih voda i problematiku ugrožavanja rječnih rakova iznijela pred svim dionicima seminara (predstavnici hrvatkih voda, ministarstva, javnih ustanova, državnog zavoda za zaštitu prirode...)

Možemo reći da je ovaj slučaj pravi primjer uspješno riješenog slučaja gdje je servis Zelenog telefona pokretač, poveznica između građana, inspekcija, struke, medija i šire javnosti!

---

ŠUME, Zelena Akcija

Spasimo šumu u Kozarčevu Vijencu

18.05.2005.

Stanari Kozarčeva vijenca rano ujutro 17. svibnja, počeli su zvati Zeleni telefon (ZT) i tražiti pomoć u spašavanju šume. Nekoliko naših aktivista krenulo je put brda u spašavanje i pružanje podrške građanima. Dok smo se mi popeli na brdo građani su sami prekinuli rad strojeva i potjerali radnike sa zemljišta.

Stanari Kozarčeva vijenca rano ujutro 17. svibnja, počeli su zvati Zeleni telefon (ZT) i tražiti pomoć u spašavanju šume. Nas nekoliko aktivista i ročnika civilne službe krenulo je put brda u spašavanje i pružanje podrške građanima. Dok smo se mi popeli na brdo građani su sami prekinuli rad strojeva i potjerali radnike sa zemljišta. Ostali su građani, nekoliko novinara, policija i vlasnik sporne šume. Kasnije je došla i krim policija. Vlasnik je posjedovao neke papire i vikao kako ima pravo sjeći šumu, a novinarki Večernjeg lista rekao je "mala, ima i za tebe stan". Na pitanje novinarke kako mu je ime odgovorio je na najprostijem jeziku "k.k.", a vi si sami sad prevedite. Krim policija uzela je moje podatke, a kad je "k.k" došao policajcu i rekao "Ajde bolan završi s tim idemo na piće, žedan sam" pao mi je mrak na oči i tražila sam isprave od policajca. Policajac mi je pokazao značku i otišao na piće s "k.k.". Skup se uskoro završio, a nakon dolaska u ured ZT-a pročelnik Ureda za poljoprivredu i šumarstvo Janeš poslao nam je zaključak Gradske skupštine s potpisom Morane Paliković Gruden u kojem se dozvoljava čista siječa šume. Što će se dalje dešavati ne znamo, ali znamo da ćemo dati sve od sebe da se sačuva svaka šuma, pa tako i ova.

• ugroženi_hrast
  

• žustra_rasprava
  

Tekst i fotografije preuzete su sa službenih stranica Zelene Akcije.

---

ZELENILO, Zeleni Osijek

Sječom zdravih stabala platili sječu bolesnih

* ZDRAVO_DRVO
Najčešći pozivi na Zeleni telefon u okrugu Slavonije i Baranje već godinama su vezani za «zelenilo»; poglavito za sječu stabala. Ovdje želimo izdvojiti jedan negativan primjer, slučaj koji uz sve napore nismo uspjeli riješiti!

Radi se, naime, o vrlo neobičnom slučaju sječe stabala u Kneževu (Baranja). Početkom veljače 2005. godine mještani Kneževa počeli su nas nazivati radi sječe «nekoliko stabala» u «malom parku». Odmah smo zatražili informaciju od Općine. Rečeno nam je da su građani ti koji su tražili sječu stabala radi vlastite sigurnosti. Kako su se isti ti građani nama žalili jer se sijeku stabla, bilo nam je teško povjerovati opravdanju Općine te smo nastavili kontaktirati nadležne službe!

U Ministarstvu kulture, inspekcijskom odjelu za zaštitu prirode dobili smo odgovor kako nije riječ o zaštićenom parku te da to nije njihova nadležnost. U Ministarstvu zaštite okoliša nisu htjeli niti zaprimiti našu dojavu jer «stabla» nisu njihova nadležnost. Ured za zaštitu okoliša Osječko - baranjske Županije također nam je rekao da ovaj slučaj nije njihova nadležnost. Grad Osijek nije nam znao dati savjet kome se obratiti. Šumarska inspekcija u Zagrebu uputila nas je u područni ured u Osijek gdje su nas obavijestili da oni postaju nadležni tek onda kada se odvoze trupci, ali ne mogu zaustaviti njihovo rušenje. Inspekcijski odjel za lokalnu upravu ima samo jedan ured smješten u Zagrebu i nije imao kapaciteta preuzeti kontrolu ovog slučaja.

Glas Slavonije i Slavonska televizija objavili su slučaj, no ništa se nije promijenilo.

Broj, sada više ne - stabala, nego trupaca, narastao je na 50-tak komada. Sada je Općina imala novo objašnjenje. Naime, kako nisu imali dovoljno novca platiti sječu bolesnih stabala (kojih je bilo nekoliko) odlučili su posjeći i zdrava pa od novca kojeg zarade platiti i sječu bolesnih.

Time što je Općina donijela odluku o sječi stabala «stvar» je postala legalna i nitko je više nije mogao osporiti, bar ne niti jedna institucija koju smo kontaktirali. Prema procjeni građana, ovom «akcijom» proračun Općine obogatio se za oko 200.000,00 kn, no prema riječima načelnika Općine nakon podmirenja svih troškova preostalo je oko 15.000,00 kn.

---

BESPRAVNA GRADNJA, Sunce

Slučaj asfaltne baze u Zagvozdu

Nakon zaprimljenih prijava mještana Zagvozda da je izgrađena asfaltna baza u neposrednoj blizini dj.vrtića, zdravstvene ustanove i parka prirode “Biokovo”, izišli smo na teren kako bi utvrdili stvarno činjenično stanje. Asfaltna baza kapaciteta 180 t/sat mora imati Studiju utjecaja na okoliš i sve potrebne dozvole, što ovdje nije ispunjeno. Naime, investitor, tvrtka “Vijadukt” nije ishodila sve potrebne dozvole, niti je izrađena Studija utjecaja na okoliš. Podnešeni su zahtjevi za pokretanjem inspekcijskih postupaka.

* asfaltna_baza

Slučaj gradnje obiteljske kuće u Splitu

...točnije u gradskoj Varoši

http://www.gi-zasplit.org/video-galerije/34-video/603-video-zidjan-kuu-u-varou-i-na-marjanu

---